VAŠINGTON – Prijedlog zakona o uvođenju novih sankcija Rusiji i Iranu, koji je uz snažnu podršku republikanaca prošao prvu proceduralnu prepreku u američkom Senatu, mogao bi da naiđe na otpor demokrata u Predstavničkom domu Kongresa.

Prema pisanju „Politika”, dio demokratskih kongresmena zabrinut je zbog toga što bi predloženi zakon predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu dao široka ovlašćenja da samostalno odlučuje o uvođenju carina drugim državama.

Iako je inicijativa predstavljena kao mehanizam za pojačavanje ekonomskog pritiska na Moskvu i Teheran, demokrate upozoravaju da bi nova ovlašćenja mogla biti upotrijebljena i kao instrument šire trgovinske politike Bijele kuće, uz mogućnost povećanja cijena robe koja se uvozi na američko tržište.

Prijedlog pod nazivom „Zakon Lindzija O. Grejema o sankcionisanju Rusije i Irana” Senat je proceduralno podržao sa 86 glasova za i 12 protiv. To, međutim, ne predstavlja konačno usvajanje, pošto su neophodna dodatna glasanja u Senatu, a potom i razmatranje u Predstavničkom domu. Očekuje se da će se kongresmeni tim pitanjem baviti poslije povratka sa ljetnje pauze.

Zakonodavna inicijativa razvijena je uz učešće nedavno preminulog republikanskog senatora Lindzija Grejema, koji je prethodno sa Bijelom kućom usaglašavao njenu konačnu verziju. Prijedlog predviđa da američki predsjednik može da uvede carine do 100 odsto na robu iz pet država koje su najveći kupci ruske nafte i prirodnog gasa.

Istovremeno, predviđena je mogućnost uvođenja carine od 500 odsto na robu koja se iz Rusije uvozi u SAD, kao i kažnjavanje kompanija i država koje pomažu prodaju ruskih energenata ili zaobilaženje postojećih ograničenja. Zakonski paket obuhvata i dodatne mjere protiv Irana, uključujući produženje važenja postojećeg režima sankcija do 2031. godine.

Moguće usvajanje zakona, ipak, ne bi automatski dovelo do primjene najstrožih mjera. Dokument predsjedniku daje diskreciono pravo da odluči kada će sankcije i carine biti uvedene, prema kojim državama će biti usmjerene i da li će pojedinim zemljama biti odobreno izuzeće.

Upravo to je glavna tačka spora. Dok republikanci tvrde da predsjedniku treba ostaviti prostor da sankcije koristi kao sredstvo pritiska u pregovorima, demokrate strahuju da bi Tramp dobio praktično neograničena ovlašćenja u oblasti carinske politike. Pojedini demokratski senatori već su zatražili izmjene kojima bi bila sužena mogućnost samostalnog uvođenja ili ukidanja mjera.

Tramp je izrazio uvjerenje da zakon ima dobre izglede da bude usvojen, ističući da je njegovo donošenje bilo jedan od najvažnijih političkih ciljeva Lindzija Grejema.

„Ovo je u čast Lindzija. To je bila njegova stvar i postoji velika šansa da bude završena”, rekao je američki predsjednik.

Iako prijedlog ima široku dvostranačku podršku, ishod u Predstavničkom domu još nije izvjestan. Eventualni otpor demokrata ne bi nužno bio usmjeren protiv sankcija Rusiji i Iranu, već prije svega protiv mogućnosti da Bijela kuća dobije dodatna ovlašćenja za uvođenje carina bez neposredne kontrole Kongresa.