PARIZ – Francuska ulazi u godinu uoči predsjedničkih izbora opterećena sve ozbiljnijim političkim i finansijskim pritiscima, dok budžetski spor u parlamentu i nestabilnost vlade prijete da dodatno pogoršaju stanje javnih finansija.

Prema pisanju Blumberga, vlasti u Parizu nastoje da budžetski deficit zadrže na nivou od pet odsto bruto domaćeg proizvoda, ali premijer Sebastijan Lekorni upozorava da bi, bez novog finansijskog zakona i produženja postojećeg zakonodavstva, deficit mogao da poraste na 6,5 odsto BDP-a.

Takav razvoj događaja otvorio bi prostor za novi krug političkog haosa već krajem godine, u trenutku kada se zemlja približava predsjedničkim izborima, zakazanim za 2027. godinu.

Neuspjeh parlamentarnih pregovora mogao bi da odloži usvajanje budžeta do kraja 2027. godine, što bi svaku buduću vladu ostavilo bez neophodnih finansijskih instrumenata za upravljanje ekonomijom. Francuski ministar finansija Rolan Lekur izjavio je za Blumberg televiziju da će vlasti učiniti sve kako bi deficit ostao u okviru planiranih pet odsto, ali tržišta već pokazuju znake nepovjerenja.

Razlika u prinosima na desetogodišnje francuske i njemačke državne obveznice, koje se smatraju referentnim pokazateljem evrozone, dostigla je oko 80 baznih poena, što je najviši nivo u gotovo devet mjeseci. To ukazuje da investitori političku nesigurnost u Francuskoj sve više prepoznaju kao jedan od glavnih rizika za stabilnost druge najveće ekonomije evrozone.

Posebnu zabrinutost izaziva dugoročni rast javnog duga. Tokom mandata Emanuela Makrona, francuski dug je uvećan za više od 1,25 biliona evra. Budžet su, kako se ocjenjuje, ozbiljno opteretili troškovi reagovanja na više uzastopnih kriza, od protesta „žutih prsluka”, preko pandemije virusa korona, do inflacionih šokova.

Makron, koji više nema pravo da se kandiduje za treći mandat, ostavlja zemlju u trenutku dubokih finansijskih i političkih neizvjesnosti. Prvi krug predsjedničkih izbora zakazan je za 18. april 2027. godine, a prema anketama, lideri desnice Marin Le Pen i Žordan Bardela imaju najveće izglede da se plasiraju u drugi krug.

Blumberg, međutim, primjećuje da ni Le Penova ni Bardela do sada nisu predstavili detaljan i ubjedljiv plan za smanjenje dužničkog tereta, što dodatno pojačava neizvjesnost u pogledu ekonomske politike Francuske poslije izbora.

Položaj Marin Le Pen ostaje neizvjestan i zbog sudskog postupka. Ona je prošle godine osuđena zbog pronevjere sredstava Evropskog parlamenta na četiri godine zatvora, od čega dvije uslovno, a sud joj je izrekao i zabranu političkog djelovanja. Le Penova je uložila žalbu, a ročište je zakazano za 7. jul.

Ukoliko žalba bude odbijena, odnos snaga na francuskoj desnici mogao bi da se promijeni, a Žordan Bardela bi postao njena centralna figura u predsjedničkoj trci.

Analitičari upozoravaju da spoj visokog javnog duga, parlamentarne blokade i izborne neizvjesnosti Francusku dovodi u jednu od najosjetljivijih ekonomskih pozicija u evrozoni. Glavno pitanje za Pariz ostaje da li će uspjeti da sačuva povjerenje investitora i izbjegne dublju finansijsku krizu do izbora novog predsjednika.