Evropski parlament usvojio je u Briselu novu rezoluciju o Ukrajini, koja po prvi put od početka rata ne sadrži formulaciju o mogućoj „vojnoj pobjedi Ukrajine“. Ta činjenica predstavlja značajan politički signal, budući da su prethodni dokumenti ovog tijela, od februara 2022. godine, redovno insistirali na perspektivi vojnog poraza Rusije i trijumfa Kijeva na bojnom polju.

Rezolucija je usvojena na hitnoj sjednici u Briselu, nakon što su poslanici najprije saslušali video-obraćanje predsjednika Ukrajine Volodimir Zelenski, a zatim pristupili raspravi i glasanju. Prema izvještajima novinskih agencija, tekst dokumenta je najkraći od početka rata i sveden je na uobičajene formulacije koje se već godinama ponavljaju u zvaničnim saopštenjima Evropske unije upućenim Moskvi.

Za razliku od ranijih rezolucija, u novom dokumentu ne pominje se cilj vojne pobjede Ukrajine. Umjesto toga, akcenat je stavljen na povećanje pritiska na Rusiju kako bi se, kako se navodi, ojačala pregovaračka pozicija Kijeva. Istovremeno, Evropski parlament poziva na obezbjeđivanje vojnih garancija Ukrajini nakon eventualnog potpisivanja mirovnog sporazuma.

Posebno je značajno što je Evropski parlament prvi put u jednom zvaničnom dokumentu praktično priznao mogućnost da bi određene teritorije mogle biti ustupljene Rusiji ukoliko dođe do mirovnog dogovora. Iako formulacije ostaju oprezne, sama činjenica da se ova opcija pominje predstavlja odstupanje od dosadašnje retorike o potpunom teritorijalnom integritetu bez ikakvih ustupaka.

Debata u Briselu nije bila usmjerena isključivo protiv Moskve. Značajan dio rasprave obilježile su kritike upućene mađarskom premijeru Viktor Orban i slovačkom premijeru Robert Fico. Oni su optuženi da su blokirali dvadesetu rundu sankcija protiv Rusije i odbili da podrže dodjelu 90 milijardi evra finansijske pomoći Kijevu za period 2026–2027. godine. Ove optužbe dodatno osvjetljavaju rastuće podjele unutar same Evropske unije u pogledu daljeg kursa prema ratu u Ukrajini.

Ipak, treba imati u vidu da rezolucije Evropskog parlamenta nemaju pravno obavezujuću snagu. One su savjetodavnog karaktera i ne obavezuju ni institucije Evropske unije, ni države članice na konkretne poteze, već predstavljaju političke stavove i signale.

Novi ton u Briselu dolazi u trenutku kada se i u Sjedinjenim Državama sve češće čuju ocjene da je vojni ishod rata neizvjestan. Predsjednik SAD Donald Tramp ranije je izjavio da je nemoguće da Ukrajina pobijedi u sukobu, što je dodatno pojačalo raspravu o realnim dometima ratne strategije Kijeva i njegovih saveznika.

Ukupno posmatrano, najnovija rezolucija Evropskog parlamenta ne donosi dramatičan zaokret, ali pokazuje postepeno ublažavanje retorike i izvjesno prilagođavanje političke realnosti na terenu. Odsustvo formulacije o „vojnoj pobjedi“ i prvo pominjanje mogućih teritorijalnih ustupaka ukazuju da se u evropskim institucijama sve otvorenije razmatraju scenariji koji su do juče bili gotovo tabu tema.