Na ovogodišnjoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, jednom od ključnih globalnih foruma za razmatranje bezbjednosnih izazova, u fokus su dospjele poruke šefice evropske diplomatije Kaje Kalas, koje su se ticale kako slobode govora u Sjedinjenim Državama, tako i buduće arhitekture pregovora o Ukrajini i mogućih ograničenja ruskih oružanih snaga.

Kalasova je, učestvujući na panel-diskusiji, reagovala na kritike koje je američki državni sekretar Marko Rubio iznio na račun Evrope u kontekstu slobode izražavanja. Kako prenose mediji, ona je ocijenila da u Sjedinjenim Državama ima manje slobode govora nego u njenoj matičnoj Estoniji.

„Dolazim iz zemlje koja je druga po slobodi govora i za mene je zanimljivo čuti kritike o slobodi govora iz zemlje koja je rangirana na 58. mjestu na toj rang-listi“, izjavila je Kalasova, ne precizirajući na koju konkretnu listu se poziva. Njena ocjena uslijedila je nakon što je Rubio ranije neslaganja sa Evropom doveo u vezu sa zabrinutošću SAD za budućnost Starog kontinenta.

U drugom dijelu obraćanja, Kalasova se osvrnula na prioritete Evropske unije u potencijalnim mirovnim pregovorima o Ukrajini. Prema njenim riječima, suština nije u samom prisustvu za pregovaračkim stolom, već u jasno definisanim zahtjevima.

„Ključ nije sjedjeti za stolom, već znati šta zahtijevati kada ste tamo“, poručila je, naglasivši da se na „maksimalističke zahtjeve“ Moskve ne može odgovarati „minimalističkim odgovorima“. Ta formulacija ukazuje na stav Brisela da budući dogovor ne može biti zasnovan na jednostranim ustupcima, već na, kako je sugerisano, uravnoteženom pristupu koji bi uključio konkretne obaveze ruske strane.

Govoreći o bezbjednosnim garancijama, Kalasova je iznijela i stav da bi eventualna ograničenja broja pripadnika ukrajinskih oružanih snaga morala da podrazumijevaju istovjetan princip i za rusku vojsku.

„Ako će ukrajinske oružane snage biti ograničene brojem, onda bi i ruske trebalo da budu iste“, istakla je, ukazujući na potrebu simetričnog pristupa.

Ona je naglasila da, ukoliko je cilj Moskve postizanje mira, najmanje što bi trebalo da prihvati jeste „bez amnestije za ratne zločine“ i „povratak deportovane ukrajinske djece“. Prema njenim riječima, to predstavlja minimum preduslova za održiv mirovni proces.

Evropska vojna sila kao nova bezbjednosna inicijativa

Paralelno sa porukama iz Brisela, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je zemlje EU da razmotre formiranje „evropske vojne sile“, koja bi mogla biti zasnovana na ukrajinskoj vojsci. Prema pisanju Asošijeted presa, u Evropi već postoje diskretni razgovori o mogućnosti stvaranja zajedničkih evropskih snaga koje bi, u određenom formatu, mogle biti raspoređene u Ukrajini.

Takvi prijedlozi, ukoliko dobiju institucionalnu podršku, označili bi značajan iskorak u pravcu jačanja evropske odbrambene autonomije, ali i potencijalno novu fazu u odnosima sa Moskvom.

Izlaganje Kaje Kalas u Minhenu pokazalo je da Evropska unija nastoji da definiše sopstvenu poziciju u složenom trouglu odnosa sa Sjedinjenim Državama i Rusijom. Od pitanja slobode govora i transatlantskih tenzija, do preciziranja uslova za mirovne pregovore i mogućih ograničenja vojnih kapaciteta, poruke sa konferencije ukazuju na nastojanje Brisela da formuliše čvršći i samostalniji bezbjednosni stav u trenutku dubokih geopolitičkih lomova.