Iranske vlasti su danas izvršile smrtnu kaznu nad Pedramom Madanijem, državljaninom optuženim za „špijunažu u korist Izraela“, u slučaju koji su međunarodne organizacije za ljudska prava označile kao pravosudno spornog i zasnovanog na priznanjima dobijenim pod prisilom.
Prema zvaničnim informacijama koje je objavila iranska pravosudna agencija Mizan, pogubljenje je izvršeno zbog djela koja uključuju „špijuniranje za cionistički režim“ i „nezakonito sticanje imovine“.
Pedram Madani je uhapšen 2020. godine, a prema navodima Iranske organizacije za ljudska prava, poslednjih dana bio je u „neposrednoj opasnosti“ od egzekucije nakon što je prebačen iz zatvora Evin u zatvor Gezelhesar u Karadžu. Njegovoj porodici je omogućena posjeta za koju se vjeruje da je bila oproštajna.
Iako je Vrhovni sud Irana čak tri puta poništavao presudu na smrt, nižestepeni sudovi su je svaki put ponovo izricali, pozivajući se na optužbu za "korupciju na Zemlji" – optužbu koja se u iranskom pravosuđu često koristi u slučajevima gdje se vlast suočava s političkim protivnicima ili nepoželjnim grupama.
Uoči pogubljenja, video poruku uputila je i zatvorena dobitnica Nobelove nagrade za mir Nerges Mohamadi, u kojoj se čuje majka Pedrama Madanija kako moli iranske vlasti da "ne dozvole da još jedna porodica pati".
Slučaj Madanija stigao je u javnost u trenutku kada se Iran nalazi pod oštrim kritikama zbog dramatičnog porasta broja pogubljenja. Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) je objavio da je samo u prvih 25 dana maja 2025. godine pogubljeno najmanje 113 osoba, a da ukupan broj izvršenih smrtnih kazni u toku ove godine doseže 478 – što predstavlja porast od 75% u odnosu na isti period prošle godine.
– Iranske vlasti prosječno pogube najmanje tri osobe dnevno, a sve više disidenata i marginalizovanih zajednica postaju žrtve okrutne represije i politike straha – izjavio je Federiko Borelo, v.d. izvršnog direktora Hjuman rajts voča.
Borelo je pozvao međunarodnu zajednicu da hitno reaguje i izvrši pritisak na iranski režim kako bi se uveo moratorijum na smrtnu kaznu i zaustavio trend koji, kako je naveo, poprima obrise pravosudne egzekucije bez osnova u pravu i pravdi.
