Praćenjem tokova novca otkriveno je da 33 testamenta članova najpoznatije porodice svijeta kriju imovinu vrijednu 219 miliona eura.

Porodica je uspjela da čuva u tajnosti sadržaj testamenata tako što je obezbjedila posebno izdvajanje iz zakona koji inače zahtjeva da se britanski testamenti javno objave.

Pečaćenje testamenata omogućilo je porodici Vindzor da javnost ne zna kako su dragulje, gotovinu i nekretnine godinama krili, a ona je potom podijeljena rođacima, prijateljima i osoblju.

Međutim, Gardijan je uspio da izračuna ukupno bogatstvo koje su imali neki članovi porodice, pošto je vrijednost njihovog imanja objavljena u javnim registrima i deklasifikovanim vladinim dosijeima.

https://aloonline.me/vijesti/premijerski-sat-abazovic-danas-odgovara-na-pitanja-o-ostavci-dogadjajima-u-niksicu/

Ovo pokazuje da je porodica Vindzor, čije bogatstvo nije u potpunosti poznato, čuvala tajne testamenata koji sadrže imovinu u ukupnom iznosu od 219,5 miliona eura (oko 187 miliona funti).

Na vrhu liste je vojvoda od Fajfa, koji se oženio princezom Luizom, ćerkom kralja Edvarda VII. Kada je vojvoda umro 1912. godine, ostavio je za sobom bogatstvo koje danas vrijedi 79 miliona funti.




Devet drugih testamenata sadrži imovinu u vrijednosti između 5,8 miliona i 13,7 miliona eura. Među njima je i princeza Margaret, sestra kraljice Elizabete koja je ostavila devet miliona eura kada je umrla 2002. godine.

Tajna praksa čuvanja testamenata članova kraljevske porodice trebalo bi da bude pod lupom u sudskom procesu koji počinje u srijedu. Gardijan prezima pravne poteze da ospori odluku o isključenju medija sa sudske rasprave koja je prošle godine rezultatirala presudom kojom se čuvala tajna testamenta vojvode od Edinburga.

Decenijama su advokati kraljevske porodice dobijali pravne naloge od sudija viših sudova da sadržaj testamenta ostane povjerljiv nakon što su članovi porodice preminuli. Od 1911. godine, sve sudske rasprave na kojima su sudije davale ove naredbe, odbijale su se iza zatvorenih vrata, prenosi Gardijan.

Ova praksa je i danas kontroverzna, pošto se testamenti obično objavljuju nakon smrti. Oni se uglavnom objavljuju kako bi se osiguralo da se pravilno sprovode i da nisu podvrgnuti prevari.

Više od jednog vijeka, sudije viših sudova koje su zaključivale da testamenti treba da budu tajni, takođe su zaključili da se njihove presude u kojima se ova odluka obrazlaže, ne objavljuju.

Prva presuda koja je bila objavljena bila je prošlog septembra kada je sudija višeg suda objavio svoju odluku da testament princa Filipa ne treba da bude javno objavljen.

Odlučio je da testamenti viših članova kraljevske porodice treba da budu povjerljivi jer je “neophodno da se poboljša zaštita koja se pruža privatnom životu ove jedinestvene grupe pojedinaca kako bi se zaštitilo dostojanstvo i ugled javne uloge suverena i drugih bliskih članova njene porodice”.

Advokati princa Filipa takođe su se prijavili da čuvaju u tajnosti vrijednost imovine sadržane u njegovom testamentu. Pored princa Filipa, i testament majke Elizabete II, kraljice majke, takođe je ostao tajan i javnost nije imala uvid u to koju imovinu je ostavila nakon smrti i u kojoj vrijednosti.