Trojica naučnika dobili su Nobelovu nagradu za fiziku za 2021. godinu za rad na razumijevanju složenih sistema kao što je klima na Zemlji.
Siukuro Manabe, Klaus Haselman i Đorđo Parizi proglašeni su za ovogodišnje pobjednike na konferenciji za novinare u Stokholmu.
Pobjednici će podijeliti nagradni fond od 10 miliona kruna (oko 989.000 eura).
Švedski industrijalac Alfred Nobel osnovao je nagrade u testamentu, napisanom godinu dana prije smrti 1896.
Nobelov komitet je saopštio da su Manabe i Haselman "postavili temelj našeg znanja o Zemljinoj klimi i kako čovječanstvo na nju utiče".
https://twitter.com/NobelPrize/status/1445325078451867651?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1445325078451867651%7Ctwgr%5E%7Ctwcon%5Es1_c10&ref_url=https%3A%2F%2Fdan.co.me%2Fvijesti%2Fpovodi%2Fnobelova-nagrada-za-fiziku-trojici-naucnika-za-otkric-a-o-klimi-5086094
Manabe, japansko-američki klimatolog, pionir računarskog modeliranja klimatskih promjena, i njemački fizičar u okeanologiji, meteorologiji, klimatologiji i statistici, Haselman, dijele Nobelovu nagrade za fizičko modeliranje klime na Zemlji, kvantifikovanje varijabilnosti i pouzdano predviđanje globalnog zagrijavanja".
Druga polovina nagrade pripala je italijanskom teoretičaru fizike Đorđu Pariziju zbog toga što je, objasnio je Nobelov komitet, "omogućilo razumijevanje i opisivanje mnogo različitih i naizgled sasvim slučajnih materijala i pojava".
Ovo shvatanje se nije primjenjivalo samo na fiziku, već i na druga različita područja, poput matematike, biologije, neuronauke i mašinskog učenja u oblasti vještačke inteligencije.
Ukupno 218 pojedinaca je osvojilo nagradu za fiziku od kada je prvi put dodijeljena 1901. godine.
