ČOKOLADOM PROTIV KARIJESA: Zanimljivosti o najomiljenijoj poslastici na svijetu!

Za drevni narod Maje kakao je predstavljao valutu koja je vrijedela više od zlatne prašine. Uzgoj kakaoa je bio ograničen, tako da vrijednost nikada nije opadala.

Istraživanja su pokazala da je čokolada u tečnom obliku i bez slasti korišćena još pre 3.500 godina na prostoru Južne i Centralne Amerike. Maje su pravile čokoladni napitak miješajući mrvljeno sjeme kakaoa, vodu i ljute papričice. Asteci su pripremali piće od kakaovog sjemena i vode koje se zvalo „ksokoati”, što znači gorka voda. Pili su je hladnu i začinjenu različitim začinima. Kralj Montezuma, vladar Asteka, pio je čak 50 šolja čokolade dnevno.

Da li ste znali da je naziv za drvo na kojem raste kakao Teobroma kakao, što znači „hrana bogova”? Ovom drvetu je potrebno skoro godinu dana da bi dalo dovoljno kakaoa za proizvodnju samo 10 čokoladica od 60 grama.

Šanski osvajač Kortes je prvi donio čokoladu u Evropu početkom 16. vijeka nakon osvajanja Meksika. Interesantno je da se ona Evropljanima u početku nije naročito dopala, ali su je s vremenom zavoljeli. Počela je da dobija i sasvim novi ukus, jer su u u nju dodavani šećer i cimet, ali su je i dalje pripremali kao piće.

Prva čokolada kakvu poznajemo danas je napravljena 1847. godine u kompaniji „Fry and Sons” u Bristolu u Engleskoj, koja je kasnije pripojena čuvenoj kompaniji „Cadbury”. Prvi recept za čokoladu objavljen je u katalogu „Sears and Roebuck”.

Tokom života prosječna osoba pojede oko 160 kg čokolade. Švajcarci drže rekord – prosječan stanovnik ove države pojede oko 10 kg čokolade godišnje.

Čokolada se topi na oko 35 stepeni Celzijusa, što je neposredno ispod normalne tjelesne temperature čovjeka i zbog toga se topi čim je stavite na jezik. To uzrokuje povećanu moždanu aktivnost i podstiče lučenje endorfina – hormona sreće, koji tijelo proizvodi i za vrijeme poljupca.

Ne griješite ako vjerujete da je čokolada lijek protiv depresije. Ona sadrži amino-kiselinu triptofan, zbog koje se u tijelu luči serotonin, jedan od prirodnih antidepresiva. Ako ste loše volje, uzmite kockicu čokolade, sigurno će vam popraviti raspoloženje.

Iako se vjeruje da čokolada šteti zubima, dokazano je da ona ipak ne uzrokuje karijes. Studija rađena na Univerzitetu Osaka u Japanu otkrila je da se neki djelovi kakaoa, glavnog sastojka čokolade, zapravo bore protiv karijesa. To je slučaj i sa aknama – studija objavljena u časopisu Journal of American Medical Association je zaključila da čokolada ne utiče na pojavu akni, čak ni ako se konzumira u većoj količini.

Najviše pozitivnih uticaja na organizam ima tamna čokolada. Ona je, prije svega, poznata po svom antioksidativnom dejstvu. Crna čokolada, sa što većim procentom kakaoa, dokazano štiti tijelo od razvoja raka i od srčanih bolesti.