Strojimirov zlatni pečat iz druge polovine 9. vijeka sa dvostrukim krstom, tj. patrijarhalni krst u njegovom središtu dokaz je da su Srbi prije Ćirila i Metoda bili pismeni i kršteni i da je srpska crkva bila na nivou arhiepiskopije, dok su srpski knezovi i veliki župani bili nezavisni vladari koji imaju i svjetovnu i crkvenu nezavisnost i da bili izjednačeni sa kraljevima.

Porijeklo i vrijeme nastanka pečata

Na osnovu natpisa na pečatu može se zaključiti da je pripadao knezu Strojimiru i da je stvoren u drugoj polovini 9. vijeka. Napravljen je u jednom od vizantijskih carskih zlatara u Solunu, Atini ili Carigradu.

Postojanje pečata samo po sebi dokazuje da je u tadašnjoj Srbiji postojala uprava, arhiva i sudska kancelarija koja je karakterisala jednu državu.

Prisustvo dvostrukog krsta na pečatu ukazuje na činjenicu da je njegov klijent bio hrišćanin, a Janković smatra da se na osnovu njega može pretpostaviti da su i njegovi preci bili hrišćani, što je suprotno dosadašnjem shvatanju da su srpski knezovi prihvatili hrišćanstvo između 867. i 870. Te se godine hrišćanska imena prvi put pojavljuju među rođenim knezovima (Mutimirov mlađi sin Stefan i Gojnikov sin Petar).

Tako su srpska država i srpska crkva bile nezavisne više od 200 godina pre kralja Mihaila Vojislavljevća i 350 godina pre velikog župana Stefana Prvovenčanog Nemanjića i prvog srpskog arhiepiskopa Svetog Save.