Najavljen kao naslednik MiG-31, ruski projekat MiG-41 predstavlja ambiciozni razvoj lovca šeste generacije. Ipak, da li će Rusija u 4. godini rata uspjeti da se izbori sa finalizovanjem ovog razvoja. Prvi let u 2025. godini sada ne djeluje realno.
MiG-41 je budući ruski supersonični presretač koji se razvija u okviru programa PAK DP kao naslednik MiG-31. Očekuje se da će dostići brzinu i preko 4 Maha, imati domet preko 3000 km, a visinu leta do 40 km, što ga čini sposobnim za presrijetanje hipersoničnih projektila, pa čak i satelita u orbiti.
Trebao bi da bude naoružan sa R-37M, Kinžalom i potencijalno laserskim oružjem, a posjedovaće i stelt karakteristike za smanjenu radarsku uočljivost. I sve ove fantastične karakteristike treba da se objedine u aparatu koji je trebao da poleti ove ili sledeće godine, a postane operativan do 2030. godine.
Iako tehnički impresivan, projekat se suočava sa značajnim izazovima, posebno zbog sankcija i ograničenih tehnoloških resursa. Dodatni problem predstavlja usklađivanje uloga sa već uvedenim Su-57, lovcem pete generacije. Rusi kaskaju u zacrtanim ciljevima proizvodnje ovog lovca 5. generacije.
Ako bude uspješno realizovan, MiG-41 će postati najbrži operativni borbeni avion u svijetu, učvršćujući Rusiji poziciju u vrhu vazduhoplovnih tehnologija. Rusiji to mjesto svakako pripada, ali Kina i Amerika već imaju izvjesne korake u tom smjeru. Prije svega Kina, čiji je avion J-36 već 4. puta vršio javne testove. Od američkog aviona smo dobili samo umjetnički prikaz.
Međutim, zbog složenosti projekta i ekonomskih ograničenja, mnogi zapadni analitičari ostaju skeptični oko njegove vremenske linije i konačnih karakteristika, što čini ovaj razvoj jednim od najintrigantnijih, ali i najneizvjesnijih u savremenom vojnom vazduhoplovstvu. Mnogi sumnjaju u ruske sposobnosti, naročito uzimajući u obzir rat i fokus ruske odbrane na neke druge imperative. Ono što je sigurno, Rusi će nastaviti da drže svoju superiornost u vazduhu, na ovaj ili onaj način.
