Prema izvještaju britanskog „Expressa“, albanska vlada ima ambiciozan cilj da do 2030. godine ugosti više od 30 miliona turista. To bi predstavljalo desetostruko povećanje u odnosu na 2015. godinu, kada je zemlju posjetilo nešto više od tri miliona ljudi.
Turistički bum u Albaniji naročito je ubrzan nakon pandemije, pa je 2023. godine zabilježeno oko 10 miliona posjeta – što je porast od čak 56 odsto u odnosu na predpandemijske brojke. Ovim tempom rasta, Albanija se pozicionirala kao najbrže rastuća turistička destinacija u Evropi, a treća na globalnom nivou, odmah iza Katara i Portorika.
Za poređenje, planirani turistički promet do 2030. premašio bi sadašnje brojke u Portugalu i Hrvatskoj, dvije zemlje prepoznate kao turistički giganti Mediterana.
Snažan ekonomski i investicioni zamah potvrđuje i ulazak profila visokog ranga – Džared Kušner i Ivanka Tramp dobili su zeleno svjetlo za izgradnju luksuznog hotela vrijednog 1,4 milijarde dolara na ostrvu Sazan.
Međutim, uz procvat stižu i izazovi. Uesli Didani, novinarka portala „Saranda Web“, u izjavi za „The Telegraph“ ukazuje na ekološke i urbanističke probleme koji prate brzi razvoj, naročito u primorskim gradovima poput Sarande.
– Neke građevinske aktivnosti realizuju se bez adekvatnog urbanističkog planiranja, a zabrinjavaju pojave poput odlaganja građevinskog otpada u more – upozorava Didani, dodajući da su lokalni stanovnici sve češće istisnuti sa tržišta nekretnina zbog rasta cijena, slično onome što se dešava u turističkim žarištima poput Majorke.
Ipak, turistički potencijal Albanije ostaje neosporan. Prirodne ljepote kao što su „Plavo oko“, planinska žičara „Dajti Ekspres“ i nacionalni park Butrint – pod zaštitom UNESKO-a – samo su dio atrakcija koje privlače sve više turista iz cijelog svijeta.
Pješčane plaže, topla ljeta i sve razvijenija turistička infrastruktura čine da Albanija više nije „skriveni dragulj“, već ozbiljan konkurent u evropskoj turističkoj ponudi.
