Ukrajinske vlasti objavile su zvaničnu statistiku o broju ruskih raketa, dronova i avionskih bombi korišćenih u napadima na ciljeve u pozadini ukrajinskih snaga tokom 2025. godine. Iako se ovim podacima ne može u potpunosti vjerovati, s obzirom na to da Kijev u ratnim uslovima često naglašava sopstvene uspjehe, pojedini segmenti te statistike indirektno ukazuju na ozbiljne slabosti ukrajinske protivvazdušne odbrane.

Prema zvaničnim ukrajinskim podacima, protivvazdušna odbrana nije uspjela da obori nijednu od osam raketa „Oniks“ i „Cirkon“ koje su korišćene u napadima. Isto važi i za 22 teške rakete H-22 i H-32 lansirane iz vazduha, za koje ukrajinska strana priznaje da su bile praktično neranjive za raspoložive PVO sisteme koje ta država koristi.

Najveći problem za ukrajinsku odbranu, međutim, predstavljaju takozvane klizne bombe – klasične avionske bombe opremljene modulima za vođeno klizanje i korekciju. Prema ukrajinskim procjenama, tokom godine je upotrijebljeno čak 44.782 takva ubojna sredstva. Od tog broja presretnute su samo 22, što je manje od jednog promila, dok je ogromna većina stigla do ciljeva.

Ukrajinska PVO, kako se navodi, nije oborila nijednu od 221 vođene rakete sistema S-300 koje su korišćene za udare po kopnenim ciljevima. Posebnu pažnju izaziva i statistika o hipersoničnim raketama „Kinžal“. Kijev tvrdi da je od 105 lansiranih raketa presretnuto 37, odnosno oko 35 odsto, ali brojni vojni analitičari dovode u pitanje ovu tvrdnju, ukazujući na izuzetno velike brzine ovog tipa oružja koje ozbiljno ograničavaju mogućnosti presretanja.

Slično važi i za balističke rakete „Iskander“, kojih je, prema ukrajinskim podacima, upotrijebljeno 653, uz tvrdnju da je oboreno 143, odnosno 22 odsto. Najveće brojke odnose se na bespilotne letjelice: Ukrajina navodi da je Rusija upotrijebila 54.593 drona tipa „Geran-2“ i „Gerbera“, uz tvrdnju da je oboreno oko 47.000, odnosno 86 procenata. Ipak, nezavisni podaci o pogođenim ciljevima dovode u sumnju ovako visok procenat uspješnosti.

Ukrajinska strana iznijela je i podatke o krstarećim raketama različitih tipova, navodeći značajan broj presretanja, ali i te tvrdnje ostaju predmet sporenja u stručnim krugovima.

Uprkos svim rezervama, sama statistika koju je objavio Kijev ukazuje na jasan zaključak: određene vrste ruskog oružja pokazale su se kao izuzetno teške, ako ne i nemoguće mete za ukrajinski sistem protivvazdušne odbrane. Upravo taj aspekt čini ove podatke vrijednim pažljivog proučavanja.