Odluka Savjeta javne ustanove „Ratkovićeve večeri poezije“ u Bijelom Polju da se ime Radovana Karadžića izbriše sa spiska dobitnika nagrade „Risto Ratković“ predstavlja najnoviji primjer političkog pritiska i revizije kulturne istorije.

Savjet je 1. juna usvojio inicijativu Opštinskog odbora Bošnjačke stranke, kojom se traži da se iz javne evidencije ukloni ime nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske, kome je nagrada dodijeljena 1993. godine. Iako odluka mora da bude potvrđena na skupštini opštine, sama činjenica da je ova inicijativa prošla Savjet, govori o političkoj klimi u kojoj se kultura podvodi pod dnevnopolitičke obračune.

U obrazloženju inicijative se navodi da je nagrada Karadžiću „dodijeljena iz čisto političkih razloga, a ne zbog kvaliteta poezije“. Ovaj argument ne stoji – nagradu je dodijelila žirijska komisija u vrijeme kada je Karadžić bio aktivan kao pjesnik. Današnji pokušaj njegovog brisanja ne govori o poeziji, već o pokušaju da se kultura koristi kao sredstvo za političku osvetu i za brisanje svih tragova srpske duhovnosti i stvaralaštva u Crnoj Gori.

Opasan presedan

Ako se prihvati ovakvo „čišćenje“, sjutra će svaki pjesnik ili umjetnik biti procjenjivan ne po djelu, već po političkoj podobnosti. To je opasan presedan, koji ukida suštinu kulturnog života – a to je nezavisnost umjetnosti od dnevne politike.

Odluka iz Bijelog Polja nije samo udar na ime Radovana Karadžića, već i na same „Ratkovićeve večeri poezije“, koje se ovakvim potezima pretvaraju u instrument jedne partije. Kultura koja služi kao sredstvo političkog obračuna prestaje da bude kultura, a postaje puka ideološka propaganda.