U okviru manifestacije "Dani Njegoševi" održava se okrugli sto na temu "Njegoš i podjele u Crnoj Gori“.
Okrugli sto se održava u Biblioteci "Radosav Ljumović“ u Podgorici, u sali "Marko Miljanov“.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović kazala je da je pravo vrijeme da se podsjetimo misli Matije Bećkovića - "Bože mili čuda velikoga, zašto pišu poslije Njegoša".
Ona smatra da je Njegoš bio duboko i bolno svjestan crnogorskih podjela. Mnogo je, kaže, težio ka tome da se pomiri narod u Crnoj Gori.
Kazala je da se nada da će i naš narod uspjeti danas da postigne ovovremene velike ciljeve, i velike ideje.
Književnik Milutin Mićović kazao je da je Crna Gora prirodno prepuna suprotnosti, često i eksplozivnih.
"Problem Crne Gore posljednjih 30 godina je što je u jednom narodu bio onemogućen razgovor. Taj je institucionalni nerazgovor stvarao ozbiljne podjele, i doveo do često i nerazumijevanja", kazao je Mićović.
Podsjeća na riječi "ako nećeš brata za brata, hoćeš tuđina za gospodara".
"To se i dešavalo u Crnoj Gori posljednjih decenija. Ovaj okrugli sto ima i ambiciju da pozove Crnu Goru na razgovor. Nije to pitanje ni srpstva ni crnogorstva, cilj je duhovno utemeljenje čovjeka", kazao je Mićović.
Istoričar prof.dr Budimir Aleksić kazao je da su programirane identitske podjele u crnogorskom pravoslavnom narodu. On je naglasio da smo u ranijim vremenima vrlo često svjedočili nasilju nad kulturnnim i istorijskim identitetom našeg naroda.
"Podjele su evidente i institucionalizovane, i najbolje se vide u pristupu Njegošu. U posljednjih 30 godina često vidimo ideolški pristup Njegoševom djelu i nasljeđu, kroz pokušaj nametanja novog identiteta pravoslavnom narodu na ovim prostorima"; rekao je Aleksić.
On kaže da smo imali priliku da čujemo "da Njegoš nije ni napisao Gorski vijenac već Sima Milutinović", te brojne druge manipulativne teze.
"Naši preci su u teškim uslovima, na podlovćenskom kamenu, sačuvali srpski nacionalni identitet", konstatovao je Aleksić.
On smatra da u Njegoševoj Crnoj Gori, postoje vrijednosti kao što su - junaštvo, tradicija...
"U posljednjih 30 godina svjedočimo pokušaju da se potre Njegoševo nasljeđe i identitet", kazao je Aleksić.
Kako je istakao dr Radoje Femić, Njegoša često zloupotrebljava dnevna politika, i često se njegovo djelo stavlja u neki dnevnopolitički kontekst.
"Upravo u vremenima iskušenja može se naći i odgovor na pitanje šta je Njegoševo nasljeđe i koliko je ono vanvremensko. Namjerno se stvara neka konfuzija o tome šta je čovjekov identitet", kazao je Femić, podsjećajući na riječi da je "Njegoševa Crna Gora uzidana u temelje srpstva".
Po ocjeni dr Darka Đoga, važno je da Njegoševska paradigma odnosa prema otadžbini bude živa i prisutna.
"Sistematski su postavljani odnosi Crne Gore prema prošlosti, a sistematski su postavljani da budu i odnosi prema ipak sadašnjosti i budućnosti. Ako se sjetimo prvih snažnih formulacija o crnogorskoj autoreferentnosti, vidjećemo osjećaj ne samo svjetske revolucije, nego i beztemljene progresije", smatra Đogo.
