Filmovi koje radim nisu dobrodošli kao tema u nekim državama, želio sam da snimim jedan moderan film o užasima koji su preživjela djeca sa Kozare tokom Drugog svjetskog rata, rekao je u intervjuu za "Politiku" poznati reditelj Lordan Zafranović.

"Svi filmovi na kojima ja radim nisu dobrodošli kao teme na određenim teritorijama i u državama i vrlo je teško finansirati ih. Mnoge politike su spremne da to spriječe i to čine. 'Djecu Kozare' radili smo još osamdesetih godina. Nismo uspjeli, izbio je rat. Kad sam vidio izbjeglice iz Afrike i mrtvog dječaka na plaži, rekao sam: hajde da izvučem taj scenario iz podruma, da vidim kako će to danas da izgleda. Vidio sam da bi to mogao da bude jedan savremeni film o tim nesrećnim izbjeglicama i užasima koje su doživljavala djeca sa Kozare u Drugom svjetskom ratu", rekao je poznati reditelj.

On je rekao da je proces prikupljanja sredstava za izradu tog filma trajao punih pet godina.
"Tako smo krenuli u finansiranje koje je trajalo pet godina. Imali smo konkurse na kojima nismo uspjeli. Ni u Beogradu, ni u Zagrebu, iz raznih razloga. Konačno smo prošli s minimalnim iznosom od 250.000 evra, nakon trećeg i četvrtog puta. Novac smo dobili od Filmskog centra Srbije. Zato sam sjeo i prije dvije godine napravio potpuno novu verziju scenarija koja je osavremenila temu zla i koja se bavi zlom koje je autentično i savremeno. Uzeo sam temu iz 1942. godine, ali film nagovještava i zlo koje se odvija i danas i uvijek", dodao je Zafranović.

On je rekao da bi mu bilo najdraže da je film finansirala Hrvatska, ali da su ga tamo odbili sa "smiješnim obrazloženjem".
"Napisao sam pismo premijeru Andreju Plenkoviću. Objasnio sam mu da je ovaj film namijenjen prije svega Hrvatskoj, jer govori o ustaškim zločinima u Jasenovcu, na teritoriji NDH. Jasenovac je velika i nezaobilazna tema, posebno za film", rekao je on, dodajući da ga premijer nije ni odgovorio.

Zafranović je govorio i o problemima sa kojima se suočavao nakon što je snimio svoj prvi film o Jasenovcu "Krv i pepeo Jasenovca" iz 1983. godine.
"Taj film je bio sasječen, bio je u bunkeru jedno vrijeme, a onda je postao kandidat za nagradu Oskar. Imali smo šanse u kategoriji za dokumentarni film, ali je onda u Američku akademiju za film stiglo veoma oštro pismo ministra vanjskih poslova Jugoslavije Josipa Vrhovca da se taj film povuče. To su uvijek bile političke igre koje nisam mogao da slijedim", rekao je on.

Poznati reditelj je rekao kako mu je Karl Malden, tadašnji predsjednik Američke filmske akademije, predložio da skrati monumentalnu scenu pokolja u autobusu u "Okupaciji u 26 slika" i da će dobiti Oskar za strani film.
"Karl Malden i Dan Tana, koji je imao restoran u koji su svakog dana dolazili članovi akademije, rekli su da ćemo ga gotovo sigurno dobiti. Ali, Malden je pretpostavio da bi ženski članovi akademije izašli sa projekcije zbog scena masakra u autobusu, pa je predložio da skratimo scenu sa 7, 8 minuta na dva minuta. Rekli smo mu da to ne dolazi u obzir. Nisam dobio Oskar, ali bilo mi je tada svejedno. Nisam pristao na kompromis. Kao da neko sipa vodu i razblažuje mi vino. A ja volim žestoka vina", objasnio je on.