Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas molitveno proslavljaju praznik Svetih apostola Petra i Pavla – Petrovdan, jedan od najvećih i najstarijih hrišćanskih praznika, koji se praznuje od prvih vijekova Crkve. Današnjim danom završava se i Petrovski post.

Apostolsko nasleđe u temeljima Crkve


Sveti apostol Petar, prvopozvani učenik Hristov, bio je ribar po imenu Simon. Gospod mu je dao ime Petar – „stena“, i na toj „steni“ Hristos je sagradio Svoju Crkvu (Mt. 16,18). Prvi je javno ispovjedio Isusa kao Sina Božijeg i bio predvodnik apostolske propovjedi nakon silaska Svetog Duha. Po Predanju, nakon misionarske dјelatnosti u Judeji, Antiohiji i Rimu, postradao je u vrијeme cara Nerona – razapet naopako, po sopstvenoj želji, smatrajući se nedostojnim da umre kao Gospod.

Sveti apostol Pavle, nekada progonitelj hrišćana po imenu Savle, doživio je preobraćenje na putu za Damask, kada mu se javio sam Hristos. Postao je „apostol neznabožaca“, krstario je tadašnjim rimskim svijetom, osnovao mnoge hrišćanske zajednice, napisao čuvene Poslanice i postao jedan od najznačajnijih teologa Crkve. I on je, kao i Petar, postradao u Rimu u vrijeme Nerona – posječen mačem, kao rimski državljanin.

Iako različitih životnih puteva, obojica apostola su postali stubovi Crkve Hristove – jedan među Jevrejima, drugi među neznabošcima, obojica stradalnici za Istinu.

Liturgijsko slavlje i duhovna poruka


U svim hramovima Srpske pravoslavne crkve služene su svete liturgije, a u manastirima i crkvama posvećenim Svetim apostolima priređene su svečanosti, litije i sabranja vjernog naroda. U žitijama ova dva apostola ne govori se samo o njihovim čudima i propovjedi, već i o čovjekovoj nemoći, pokajanju, preobraženju i konačnom uzrastanju u svetost. Petar je triput odrekao Hrista, ali se iskreno pokajao; Pavle je gonio Crkvu, ali je postao njen najveći branitelj.

Običaji i narodna vjerovanja


Petrovdan je duboko ukorijenjen u narodu. Uoči praznika, pale se „lile“ – buktinje od kore trešnje ili breze, što je starohrišćanski simbol sjećanja na progone i mučenike. Na sam dan praznika ne rade se teški poslovi, a posebno se ne ide u polje i ne prežu konji.

Posebno je interesantan običaj koji se tiče jabuka – u nekim krajevima vjeruje se da djeca koja su preminula ne mogu dobiti jabuke na onom svijetu ako ih roditelji jedu prije Petrovdana. Stoga su mnoge majke postile od jabuka do današnjeg dana.

U Vojvodini se pak vjeruje da udaranje jabuka jednu o drugu ili gađanje njima na Petrovdan donosi grad i vremenske nepogode, pa se izbjegavaju takvi postupci.

Poznata je i sorta „petrovača“ – rana jabuka koja dozrijeva upravo oko ovog praznika, i od koje se prave posebni kolači.

Petrovdan je i slava brojnih porodica, esnafa i mjesta – naročito pekara i ribara, što ima direktnu simboliku u žitijama svetitelja. U mnogim gradovima organizuju se vašari i sabori, a praznik se doživljava kao duhovna prekretnica u ljetnjem kalendaru.

Simbol verige


Po narodnom predanju, Sveti Petar je sa Svetim Savom „zamijenio verige“ – te je oko Savindana (27. januara) često toplije, dok su dani oko Petrovdana osveženi i nestabilni. U ovim slikama se ogleda srpsko predanje, koje i kroz kalendar živi liturgijski i u dodiru sa prirodom.

Uredništvo portala ALOonline čestita praznik svim čitaocima koji slave Svete apostole Petra i Pavla, sa željom da se u duhu njihovog primjera vjere, pokajanja i istrajnosti – svi utvrđujemo u Hristu.