Na centralnoj svečanosti povodom 150 godina od izbijanja Nevesinjske puške, prvog velikog ustanka Srba protiv osmanlijske vlasti u Hercegovini, Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije uputio je snažnu duhovnu i nacionalnu poruku, ističući da taj istorijski hitac nije bio ispunjen mržnjom, već je bio izraz čežnje za slobodom, dostojanstvom i Božijom blagodaću.
Patrijarh je podvukao da pucnji iz Nevesinjske puške 1875. godine nisu bili pucnji osvete, već glas naroda koji je vekovima trpeo ropstvo, gladan pravde i slobode.
„To nije bila puška mržnje, već hitac u prostor slobode i dostojanstva, u prostor blagodati Božije“, kazao je patrijarh, obraćajući se okupljenima, među kojima su bili i najviši zvaničnici iz Srbije, Republike Srpske i Crne Gore – predsjednik Vlade Srbije Đuro Macut, predsjednik Srpske Milorad Dodik, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, ministri Ivica Dačić i Nikola Selaković, kao i drugi ugledni gosti.
U svojoj besjedi, patrijarh Porfirije je uputio poziv na jedinstvo srpskog naroda, naglasivši da različitosti u mišljenju i doživljaju svijeta ne smiju biti izvor podjela, nego bogatstvo koje doprinosi cjelini.
„Razlike nisu razlog za mržnju, nego poziv na sabornost. Svako od nas je ličnost, ne ponovljiva, sa svojim darom. Taj dar treba da prinesemo zajednici, a ne da ga zakopavamo ili pretvaramo u izvor sukoba“, poručio je poglavar SPC.
Posebnu dimenziju njegovom obraćanju dala je paralela koju je povukao između Nevesinjske puške i Kosovskog zavjeta.
„Ne možemo razumjeti Nevesinjsku pušku ako ne razumemo da je ona duhovni i istorijski produžetak Zavjeta Svetog kneza Lazara. Ona nije bila puka pobuna, već svedočenje vere u večnu pravdu, u Carstvo nebesko, u slobodu koja nije anarhija, već sloboda od greha, od sebičnosti, od samovolje“, rekao je patrijarh, osvrnuvši se na riječi popa Petra Radovića, potomka kneza Lazara, koji je uoči ustanka duhovno pripremao narod za žrtvu.
Patrijarh je podsjetio da Hristova riječ „Carstvo zemaljsko je za malena, a nebesko uvek i doveka“ nije samo duhovna pouka, već temelj srpske istorijske svijesti.
„Bez vere, čovek se ne razlikuje od bića bez govora. Vera nas čini ljudima, ona nam otkriva smisao postojanja i gradi mostove između nas. Verom u Hrista prepoznajemo jedni druge kao braću i sestre“, kazao je on, naglašavajući da se samo u zajednici sa Bogom može izgrađivati i pravo, istinsko ljudsko jedinstvo.
Posebno se osvrnuo na poziv apostola Pavla hrišćanima u Korintu:
„Molim vas, braćo, imenom Isusa Hrista, da svi jedno budete“, upozoravajući da taj poziv ne znači ukidanje različitosti, nego njihovo ujedinjenje u ljubavi, razumijevanju i zajedničkom stremljenju ka višem cilju.
„Istinska sloboda u Hristu znači slobodu od egoizma i strasti. Znači darivanje sebe bližnjem, kao što su naši preci u Nevesinju darivali sebe rodu i veri“, poručio je patrijarh.
Prethodno, u jutarnjim časovima, patrijarh Porfirije služio je Svetu arhijerejsku liturgiju u Hramu Vaznesenja Gospodnjeg u Nevesinju, postavivši duhovni ton obilježavanju velikog jubileja srpske istorije.
Ovim svečanim činom, istovremeno duhovnim i državotvornim, obilježeno je 150 godina od izbijanja Hercegovačkog ustanka, koji je označio početak šire borbe za slobodu na Balkanu i doveo do istorijskih pomijeranja, uključujući i odluke Berlinskog kongresa 1878. godine.
Sabrano, dostojanstveno i duhovno snažno, srpski narod u Nevesinju ponovo je posvjedočio vjernost Zavjetu Kosovskom i želju da u ljubavi, slozi i sabornosti traje i opstaje.
