Pravoslavni hrišćani i Srpska pravoslavna crkva obilježavaju uspomenu na mučeničku smrt proroka, preteče i krstitelja Svetog Jovana.

Sveti Jovan se slavi i 20. januara, u znak poštovanja prema svecu koji je, po Svetome Pismu Novoga Zavjeta, krstio Isusa Hrista na rijeci Jordanu i kojeg je sam Isus nazvao "najvećim čovjekom rođenim od žene". Po srpskim običajima, kao i običajima u nekim dijelovima Balkana, koji nisu kanonski potvrđeni, niti su prisutni u cijelom Pravoslavlju , ovog dana se ne jede ili pije ništa crveno, jer podsjeća na prolivenu krv Svetog Jovana Krstitelja. To se može prihvatiti samo kao neki naš dodatni i neobavezujući podvig, da tog dana iz ljubavi prema Svetom Jovanu, ne jedemo ništa crveno. Nikakvo obavezujuće neuzimanje hrane crvene boje nema smisla i nije u pravoslavnom duhu. Ako bi se tako nakaradno i obavezujeće shvatilo to bi već bilo sujevjerje.

Pravoslavni vjernici obeležavaju Usekovanje glave Svetoga Jovana Krstitelja. Dan kada je Krstitelj stradao provodi se u molitvi, uzdržavanju i strogom postu.

Ovaj dan, svrstan među slave, podsjeća na smrt Svetoga Jovana, Proroka, Preteče i Krstitelja, pogubljenog po naređenju cara Iroda Agripe, a po želji njegove žene Irodijade.

Po naređenju cara glava svetitelja je odsječena odnosno "usekovana" i na tanjiru donijeta pred njegovu pastorku, igračicu Salomu.

Učenici Jovanovi preko noći tajno su uzeli učiteljevo tijelo i sahranili ga u Sevastiji. Glava svetiteljeva, zakopana je posebno, na tajnom mjestu. Kasnije je prenijeta u Jerusalim, a u vrijeme vizantijske carice Teodore čudotvorna Krstiteljeva glava prenijeta je u Carigrad.

Usekovanje glave uvijek se obilježava na dan kada je osvećena crkva koju su na njegovom grobu u Sevastiji podigli car Konstantin i carica Jelena.

Dan Usekovanja vjernici provode u molitvi, uzdržavanju i strogom postu.

Srpski narodni običaji nalažu da se na današnji dan ne jede i ne pije ništa što je crveno, jer ova boja simbolizuje prolivenu krv Jovanovu. Ovaj običaj se u pojedinim dijelovima naše zemlje naročito praktikuje za zdravlje djece koja takođe ne jedu namirnice crvene boje.

U narodu se kaže i da je danas dobar dan za branje ljekovitog bilja.

Takođe, ne treba raditi nikakve teže poslove.

Ovaj praznik je Sveti Justin Ćelijski nazvao "Drugi Veliki petak".

Na današnji dan rođen je i patrijarh srpski Pavle 1914. godine u Kućancima kao Gojko Stojčević, preminuo je 15. novembra 2009. u Beogradu.