Neki lideri Zapadnog Balkana su frustrirani zato što Ukrajina prestiže njihove zemlje u pridruživanju EU.

Nemam ništa protiv Ukrajinaca, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić za "Fajnenšel tajms".

"Ali nivo podrške EU Ukrajini, dodjeljivanje statusa kandidata za članstvo u EU u roku od godinu dana od datuma podnošenja zahtjeva i potencijalno otpočinjanje pregovora o članstvu sledeće godine pokazuje nam da takva politička podrška nikada nije postojala za nas", rekao je on.

Kijev je podnio zahtjev za članstvo u februaru 2022, nekoliko dana nakon početka konflikta u Ukrajini, a samo četiri mjeseca kasnije dodijeljen je status kandidata. Nasuprot tome, Beograd je čekao više od četiri godine za početak pregovora o članstvu.

Pregovori Srbije i EU su u zastoju zbog nekoliko pitanja, među kojima je i "neuspjeh Beograda da normalizuje odnose" sa takozvanim Kosovom. Osim toga, kako naglašava FT, Srbija je jedina država Zapadnog Balkana koja nije uvela sankcije Rusiji, što je smanjilo njene izglede za članstvo u EU.

Unija je obećala da će ubrzati proces članstva za šest zemalja Zapadnog Balkana, a predsjednik Evropskog saveta Šarl Mišel je izjavio da bi prva pristupanja mogla da se dese 2030. godine.

Na nedavnom skupu u Sloveniji, nakon Mišelove izjave, albanski premijer Edi Rama je napravio šalu sa datumom od 2030, primećujući da slučaj Ukrajine pokazuje da rat može da ubrza pristupanje.

"Ko treba koga da napadne na ovom panelu da brže dobije članstvo?", pitao je Rama u šali. "Bugarska može da napadne Sjevernu Makedoniju, Hrvatska može da napadne Srbiju, Srbija može da napadne Kosovo, a Bosna može napasti samu sebe."

Raspad Jugoslavije 90-ih doveo je do ratova između Srbije, Hrvatske i Bosne, kao i do izbijanja rata na Kosmetu, što je prouzrokovalo na desetine hiljada mrtvih i milione raseljenih.

Posle još jednog bezuspješnog samita lidera zemalja u četvrtak, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj rekao je da "bez normalizacije neće biti evropske budućnosti ni za Kosovo, ni za Srbiju."

Ipak, Vučić tvrdi da odlaganje članstva ne odražava realnost u Srbiji, za koju kaže da je "u mnogo boljem stanju nego što su bile Rumunija i Bugarska 2007, kada su ušle u EU."

Vučić je ukazao i na opadajuću sposobnost EU da apsorbuje nove članice. "Najprije smo čuli za 2025, sada za 2030", rekao je Vučić. "Ko zna šta će se dogoditi za sedam godina? Apsorpciona moć EU nije veća nego što je bila."

Na konferenciji u Sloveniji, Šarl Mišel je za obećanje o 2030. godini rekao da je njegov predlog "ambiciozan i neophodan", i da on "pokazuje da smo ozbiljni."