BEOGRAD – Univerzitet u Beogradu zabilježio je značajan pad na ovogodišnjoj Šangajskoj listi i sa prošlogodišnje pozicije u grupi od 401. do 500. mjesta pao u grupu univerziteta rangiranih od 501. do 600. mjesta u svijetu, što je izazvalo oštre reakcije predstavnika vlasti, koji odgovornost vide u višemjesečnim blokadama fakulteta i politizaciji Univerziteta.

Prema zvaničnim podacima organizacije „ShanghaiRanking Consultancy“, Univerzitet u Beogradu na Akademskoj rang-listi svjetskih univerziteta za 2026. godinu nalazi se između 501. i 600. mjesta. Prošle godine bio je u grupi od 401. do 500. mjesta, što znači da je nakon dvije godine provedene među 500 najboljih sada skliznuo u nižu kategoriju.

Pad najstarijeg i najvećeg srpskog univerziteta dolazi poslije perioda dugotrajnih blokada fakulteta, obustave dijela nastave i snažnog političkog angažovanja dijela akademske zajednice i studenata, zbog čega su se ponovo otvorila pitanja posljedica takvih dešavanja po nastavu, naučnoistraživački rad i međunarodni ugled Univerziteta.

Među prvima je reagovao prvi potpredsjednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali, koji je rezultat nazvao „poraznom, tužnom i zabrinjavajućom činjenicom“.

„Porazna mi je, tužna i zabrinjavajuća činjenica da je Beogradski univerzitet, nakon prošlogodišnjih blokada, pao na Šangajskoj listi, tako da se sada nalazi u grupi univerziteta od 501. do 600. mjesta“, poručio je Mali.

On je posebno kritikovao način na koji su televizije N1 i Nova S izvještavale o dešavanjima na Univerzitetu i blokadama, poručujući da predstavljanje stanja u tim medijima nije moglo da promijeni kriterijume međunarodnog rangiranja.

„Laži N1 i Nove S očigledno nisu uspjele da ubijede one koji odlučuju o rangiranju Univerziteta“, naveo je Mali.

Za pad Univerziteta on je direktno prozvao učesnike blokada i rektora Vladana Đokića, ocjenjujući da je rukovodstvo Univerziteta umjesto unapređenja nastave, nauke i međunarodne pozicije visokoškolske ustanove prioritet dalo političkom angažmanu.

„Ovo je direktna posljedica svega onoga što su tokom prošle i ove godine radili blokaderi i rektor Univerziteta Vladan Đokić. Umjesto da se rektor bori za bolje i kvalitetnije obrazovanje, on je ušao u politiku i uspio da za samo godinu dana, u oblasti koja je njegova, uništi ugled i kredibilitet Univerziteta, da nam uništi sistem obrazovanja i naše fakultete“, naveo je Mali.

Ministar finansija je pad na Šangajskoj listi povezao i sa širim političkim ambicijama učesnika blokada, tvrdeći da ono što se dogodilo sa Univerzitetom predstavlja upozorenje kako bi izgledalo njihovo upravljanje državom.

„To dovoljno govori o tome kako bi nam uništili zemlju kada bi došli na vlast. Ako su uspjeli da za samo godinu dana ovo urade u oblasti kojom se bave i u kojoj su stručni, zamislite kako bi nas unazadili i ugrozili stabilnost dinara, investicioni kreditni rejting, zaustavili investicije, plate i penzije“, istakao je Mali.

On je postavio i pitanje ko će snositi posljedice politizacije akademskog života, naročito kada je riječ o studentima i budućnosti visokog obrazovanja.

„Kada su vam od vašeg posla i nauke važnije političke ambicije – ovo je rezultat. I zato pitam – da li će zbog političkih ambicija jednog čovjeka odgovarati mladi ljudi i cijeli naš sistem obrazovanja?“, naveo je Mali.

Poručio je da Srbija mora da nastavi da ulaže napore kako bi Univerzitet u Beogradu povratio raniju poziciju i međunarodni ugled.

„Moramo da nastavimo da se borimo za bolje obrazovanje i da vratimo Univerzitetu u Beogradu ugled i položaj koji mu pripada“, zaključio je Mali.

Oštro je reagovao i šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke u Narodnoj skupštini Milenko Jovanov, koji je poručio da odgovornost za pad na listi ne može biti tražena isključivo od drugih, već da je moraju preuzeti i oni koji su mjesecima učestvovali u blokiranju fakulteta.

„Odgovornost snose i studenti blokaderi koji su mjesecima sprečavali normalan rad fakulteta, uvjereni da je važnije baviti se politikom nego studirati i čuvati ugled Univerziteta. I evo rezultata“, napisao je Jovanov na društvenoj mreži Iks.

On je zatim kritikovao političke ambicije učesnika blokada, poručujući da poslije dešavanja na fakultetima traže priliku da upravljaju državom.

„Nakon što su upropastili Univerzitet, traže da im se da država. Da i tu pokažu koliko su nesposobni“, naveo je Jovanov.

Šef poslaničke grupe SNS-a pozvao je rektora, rukovodstvo Univerziteta i studente koji su učestvovali u blokadama da javno odgovore na pitanje odgovornosti za nastalu situaciju.

„Rektor, njegova banda i studenti blokaderi sada imaju obavezu da objasne javnosti ko će da odgovara za ovo, jer odgovornost koju traže od drugih treba i sami da pokažu“, poručio je Jovanov.

Šangajska lista, inače, Univerzitete ne rangira na osnovu političkih dešavanja ili same organizacije nastave, već prvenstveno na osnovu naučnoistraživačkih pokazatelja – broja visokocitiranih istraživača, radova u časopisima „Nature“ i „Science“, publikacija indeksiranih u međunarodnim naučnim bazama, dobitnika Nobelovih nagrada i Fildsovih medalja povezanih sa ustanovom, kao i naučnog učinka u odnosu na broj zaposlenih. Zbog toga sama lista ne utvrđuje uzrok pada, dok su Mali i Jovanov rezultat direktno povezali sa posljedicama blokada i načinom na koji je Univerzitet vođen tokom prethodne godine.

Novi rezultat, međutim, predstavlja jasan korak unazad u odnosu na 2025. godinu, kada je Univerzitet u Beogradu bio u grupi od 401. do 500. najboljih na svijetu. Upravo zato pad na poziciju od 501. do 600. mjesta otvara i šire pitanje koliku je cijenu akademska zajednica platila tokom mjeseci u kojima su nastava i redovan rad brojnih fakulteta bili potisnuti u drugi plan, dok je politički sukob postajao jedna od dominantnih tema unutar Univerziteta.