MOSKVA – U Rusiji je pokrenut krivični postupak protiv Mihaela Martensa, dopisnika njemačkog lista „Frankfurter algemajne cajtung“ (FAZ), zbog sumnje da je podsticao mržnju ili neprijateljstvo, objavio je TASS, pozivajući se na izvor upoznat sa slučajem.

Prema navodima ruske agencije, Martens se tereti po dijelu 2 člana 282 Krivičnog zakonika Ruske Federacije, a nadležni organi razmatraju i mogućnost da za njim bude raspisana međunarodna potjernica, kao i da mu u odsustvu bude određena mjera pritvora.

Ukoliko bude proglašen krivim, njemačkom novinaru, prema ruskim propisima na koje se poziva TASS, prijeti kazna zatvora do šest godina.

Martens se našao u centru pažnje poslije zajedničke konferencije za novinare predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, održane 8. avgusta u Beogradu, kada je ukrajinskog lidera upitao šta Evropljani mogu konkretno da učine kako bi pomogli Kijevu da „ubije više Rusa, više ruskih vojnika“.

Zelenski je odgovorio da je Ukrajini potrebno dodatno finansiranje za proizvodnju oružja, dok se Vučić, iako pitanje nije bilo upućeno njemu, uključio u odgovor i poručio da se nada da će sva ubistva prestati.

Martensovo pitanje izazvalo je oštre reakcije u Srbiji, Rusiji, ali i dijelu njemačke javnosti.

Ruska ambasada u Njemačkoj prethodno je saopštila da će Moskva razmotriti mogućnost pokretanja pravnih postupaka protiv novinara pred ruskim i njemačkim organima.

O slučaju se oglasio i zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev, koji je poručio da će Martens morati da snosi odgovornost za javno izgovorene riječi.

„Možete misliti šta god želite, reći nešto u pušačnici, ali kada javno postavite pitanje, morate shvatiti da će biti odgovora. I on može biti drugačiji“, rekao je Medvedev.

Poslije konferencije za novinare pokrenuta je i peticija na platformi „Change.org“ kojom je zatraženo da Martens bude otpušten iz FAZ-a.

Autor peticije, njemački politikolog Denis Karabah, ocijenio je da pitanje postavljeno u Beogradu nema veze sa profesionalnim novinarstvom.

„Kritika je uvijek moguća, ali kada novinar konkretno pita kako ljudi mogu biti ubijeni, to je pretjerano“, naveo je Karabah.

Peticiju je potpisalo nekoliko hiljada ljudi, nakon čega ju je administracija platforme privremeno blokirala i uputila na razmatranje.

I redakcija „Frankfurter algemajne cajtunga“ reagovala je poslije polemike, izrazivši žaljenje zbog načina na koji je pitanje formulisano i ocijenivši ga kao dvosmisleno.

Sam Martens, međutim, nije odustao od suštine svog stava. On je priznao da je upotreba riječi „mi“ bila neprikladna, ali je nastavio da brani suštinu pitanja, navodeći da Evropa treba da pomogne Ukrajini da u ratu ubije više ruskih vojnika, jer se, kako je rekao, „van Barbi svijeta tako vode ratovi“.

Iz Moskve su uslijedile još oštrije reakcije.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova nazvala je Martensa „pravim smeđim propagandistom“, optužujući ga za širenje ksenofobije i dehumanizaciju Rusa.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ocijenio je da Martens poslije takvog istupa nije dostojan da zauzima poziciju u medijima.

„Ovaj čovjek je nedostojan da zauzima bilo kakvu poziciju u medijima, a kamoli bilo kakvu zvaničnu vladinu funkciju“, rekao je Lavrov, uz tvrdnju da se u njemačkom društvu ponovo pojavljuju opasne tendencije koje povezuje sa militarizacijom zemlje.

Lavrov je istovremeno poručio da Moskva očekuje i zvaničan stav rukovodstva Srbije o slučaju njemačkog novinara.

Iz Beograda je, međutim, već stigla osuda Martensovog nastupa.

Državni sekretar u Ministarstvu informisanja i telekomunikacija Srbije Perko Matović ocijenio je da je novinar FAZ-a svojim pitanjem prekršio i profesionalne i moralne norme.

„Ovom skandaloznom izjavom, novinar FAZ-a ne samo da je prekršio novinarsku etiku već i osnovne moralne principe i zloupotrijebio gostoprimstvo koje mu je pružila naša zemlja, pokazujući drskost i neprihvatljivo ponašanje“, poručio je Matović.

On je dodao da je Martens takvim nastupom pokušao da posjeti Zelenskog Srbiji prida kontekst koji nije postojao i da time nanese štetu odnosima Beograda i Moskve.

Slučaj pitanja postavljenog usred Beograda tako je, samo sedmicu dana kasnije, prerastao iz političke i medijske polemike u krivičnopravno pitanje u Rusiji, sa mogućnošću raspisivanja međunarodne potjernice za njemačkim novinarom.