Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nakon sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost u proširenom sastavu, posvećene energetskoj situaciji, da je rast cijena gasa trenutno čak veći problem od cijena nafte, ali i da je država već pripremila mjere kako bi ublažila udar na građane i privredu.

Kako je naveo, cijena gasa na svjetskom tržištu dostigla je 735 dolara za 1.000 kubnih metara, što je najviši nivo u posljednje tri i po godine, odnosno od prethodne energetske krize.

– Nije u pitanju samo nafta, želim da ljudi to razumiju. Cijena gasa predstavlja ogroman problem, možda čak i veći u ovom trenutku – poručio je Vučić.

On je ukazao da globalne tenzije, od Bliskog istoka do Ukrajine, kao i neizvjesnosti oko transporta energenata, dodatno komplikuju situaciju, zbog čega će država morati da reaguje ne samo kratkoročno, već i u narednim mjesecima.

– Plašimo se da ćemo morati da donosimo teške odluke za državu, ali ćemo gledati da one ne budu teške za građane – istakao je predsjednik.

Govoreći o cijenama goriva, Vučić je naglasio da bi, bez intervencije države, dizel danas koštao čak 257 dinara po litru, dok je trenutna cijena na pumpama 208 dinara. Prema najnovijoj odluci, dizel će poskupjeti za četiri dinara i iznosiće 212 dinara, dok će benzin biti skuplji za dva dinara.

Ključna mjera, kako je najavljeno, jeste dodatno smanjenje akciza.

– Danas smanjujemo akcize za još 40 odsto, što je kumulativno smanjenje od oko 61 odsto. Praktično se odričemo državnih prihoda da bismo sačuvali stabilnost cijena – poručio je Vučić.

On je podsjetio da Srbija godišnje od akciza na naftne derivate prihoduje oko dvije milijarde evra, što je najveći pojedinačni akcizni prihod u budžetu, veći čak i od akciza na duvan.

– Od tih sredstava finansiramo puteve, škole, plate zdravstvenih radnika, policije, vojske. Ipak, sada nam je prioritet da zaštitimo građane i obezbijedimo stabilno snabdijevanje – naglasio je predsjednik.

Na sjednici Savjeta razmatrane su i bezbjednosne teme, uključujući potencijalne prijetnje terorizmom, sajber napadima, kao i ukupni regionalni bezbjednosni izazovi.

Država, kako je poručeno, ostaje fokusirana na dva ključna cilja – kontrolu cijena energenata i punu snabdjevenost tržišta, uz spremnost da u narednom periodu preduzme dodatne mjere ukoliko globalna kriza nastavi da se produbljuje.