Posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu ministar pravde Nenad Vujić podnio je krivičnu prijavu protiv predsjednika Visokog savjeta tužilaštva (VST) Branka Stamenkovića zbog izvršenja krivičnog djela nesavjestan rad u službi.

Postupajući po krivičnoj prijavi, prijavljenom Stamenkoviću je upućen i uručen poziv za saslušanje u svojstvu osumnjičenog, koje je zakazano za prvu polovinu februara 2026. godine.

S tim u vezi, VJT u Beogradu obavještava javnost da je odmah nakon uručenja poziva Stamenkoviću, Vrhovni javni tužilac Zagorka Dolovac zatražila da joj se neodložno dostave spisi ovog predmeta na uvid.

Međutim, imajući u vidu da je Vrhovni javni tužilac član VST po funkciji i potencijalni svjedok u ovom predmetu, spisi predmeta joj ne mogu biti dostavljeni.

Stamenković je prijavljen jer je u periodu od 25. decembra 2025. godine do 16. januara 2026. godine, kršenjem Zakona o VST i Poslovnika o radu VST, očigledno nesavjesno postupao u vršenju službe, pa je usljed toga došlo do teške povrede prava članova Savjeta, kao i podnosilaca šest prigovora na tužilačke izbore koji su podneseni Savjetu zbog povrede izbornog prava na više biračkih mjesta.

Prema navodima krivične prijave, Stamenković je najprije 25. decembra 2025. godine, kao predsjednik Savjeta, zakazao vanrednu elektronsku sjednicu mimo uslova predviđenih Poslovnikom za zakazivanje takve sjednice, čime je teško povrijedio pravo članova Savjeta da odlučuju o dnevnom redu sjednice, kao i da učestvuju u obaveznoj raspravi nakon uvida u materijal, koji mogu koristiti i na samoj sjednici.

On je sjednicu zakazao s namjerom da se ona održi elektronskim putem – kako se ne bi moglo raspravljati o odlukama koje se predlažu dnevnim redom, iako je u Poslovniku o radu VST navedeno da se takva sjednica može održati samo kada odluka koja je na dnevnom redu ne iziskuje raspravu i uvid u materijal.

Sljedećeg dana, Stamenković je kršenjem Zakona o VST u materijalnom smislu povrijedio pravo podnosilaca prigovora koji su tražili zaštitu svojih izbornih prava pred VST.

Iako je Savjet, kao kolektivni organ, trebalo da odluči o podnesenim prigovorima, Stamenković je samovoljno, suprotno članu 8 i članu 17 tačka 23 Zakona o VST, donio akt Savjeta – šest rješenja kojima se podneseni prigovori odbijaju.

To je učinio iako Savjet uopšte nije odlučivao o navedenom pitanju.

Stamenković, kako se navodi u krivičnoj prijavi, kao predsjednik VST nema ovlašćenje za donošenje akata Savjeta, već isključivo za staranje o njihovom sprovođenju nakon što ih Savjet donese većinom od osam glasova.

Pošto je Ustavni sud poništio nezakonita rješenja VST, Stamenković je odbio da zakaže sjednicu VST shodno nalogu suda, već je 16. januara 2026. godine poslao elektronsku poštu svim članovima Savjeta sa prijedlogom da on, kao predsjednik Savjeta, potpiše i objavi odluku koja se u vidu nacrta nalazila u dodatku elektronske poruke, a koja je suprotna nalozima Ustavnog suda.

Ustavni sud je u svojoj odluci naložio da VST preduzme dalje izborne radnje u skladu sa Zakonom o VST, odnosno da poništi izbore na biračkim mjestima označenim u podnesenim prigovorima i da iste ponovi u zakonskom roku od osam dana, uz napomenu da je VST u izvršenju odluke Ustavnog suda obavezan kako izrekom, tako i stavovima iznijetim u obrazloženju odluke, navodi se u krivičnoj prijavi.