Predsjednik Pokreta URA Dritan Abazović poručio je iz Vašingtona, gdje je prisustvovao Molitvenom doručku, da je Crna Gora postala „neozbiljna država“ usljed, kako je naveo, raspada sistema bezbjednosti, ocijenivši da aktuelna vlast mora da ode i da se zemlja vrati „na pravi put“.

U autorskom podkastu „Petak s Dritanom“, Abazović je istakao da su institucije u dubokoj krizi, da nema odgovornosti u sektoru bezbjednosti i da se nakon bjekstva bivše specijalne tužiteljke nije održao nijedan sastanak na kojem bi se utvrđivala odgovornost.

„Došli smo u situaciju da nemamo obrise vlasti ni obrise države. Građani svakodnevno gledaju kako institucije tonu, a svjedoci smo i otvorenih sukoba između različitih grana vlasti. U ovoj situaciji više nije važno ko je kriv – ova vlast mora da ode“, poručio je Abazović, ocijenivši da ostavke više ne mogu da riješe problem i da su vanredni parlamentarni izbori jedini izlaz iz krize.

On je podsjetio da je, kako je rekao, tehnička vlada koju je predvodio funkcionisala „kao violina“, iako nije imala podršku u parlamentu, ali je, prema njegovim riječima, mogla da donosi odluke i da se suočava sa problemima.

„Penzioneri poniženi, povećanje tema za rubriku ‘vjerovali ili ne’“

Komentarišući posljednje usklađivanje penzija, zbog kojeg su penzioneri dobili tek nešto više od dva evra, Abazović je ocijenio da je riječ o „temi za rubriku vjerovali ili ne“, uz izvinjenje penzionerima zbog, kako je naveo, poniženja koje trpe.

„Izvinjavam se što ste došli u situaciju da u periodu života kada treba da mislite o unucima i mirnijem životu budete poniženi od strane Vlade Crne Gore. Vlada može da promijeni usklađivanje i poveća penzije, ali je problem što nema novca“, rekao je Abazović.

On je ocijenio da je penzije zamrzla Vlada Milojka Spajića, uz tvrdnju da je novac iz penzionog fonda prethodno preusmjeren na druge namjene.

Lider URA podržao je najavljeni štrajk penzionera i inicijativu da oni simbolično prikupljaju novac za Vladu, uz oštre kritike na račun troškova vlasti.

„Ovo su najgladniji ljudi koji su ikada došli na vlast. Spreman sam da učestvujem i sam ću nešto donirati, da se ovi ljudi više najedu i napiju. Pitajte koliko novca troše na službena putovanja i ručkove“, naveo je Abazović, dodajući da je aktuelna vlada brojnija čak i od Vlade Indije.

On je podsjetio da su tokom 2023. godine, za vrijeme njegove vlade, penzije povećane za 17 odsto, umjesto redovnog usklađivanja, dok je na čelu Ministarstva finansija bio Aleksandar Damjanović.

„Pozivam penzionere da budu aktivni na izborima, da ne zaborave ovo i da kazne one koji su ih doveli u ovu situaciju“, poručio je Abazović.

Amerika ključni partner, potrebna ozbiljnost u spoljnoj politici

Govoreći o boravku u Sjedinjenim Američkim Državama, Abazović je istakao da su SAD najvažniji spoljnopolitički partner Crne Gore, bez obzira na evropske integracije.

„Iako vjerujem da ćemo biti prva naredna članica Evropske unije, Vašington je za nas najvažnija adresa. To je jedina zemlja koja može da donese mir i stabilnost Zapadnom Balkanu“, rekao je on, naglasivši da Crna Gora mora da gradi snažna partnerstva sa SAD i da pokaže veću ozbiljnost u međunarodnoj politici.

Abazović je ukazao i na potrebu jačanja međunarodne vidljivosti Crne Gore, ocijenivši da se o zemlji na pojedinim važnim adresama zna malo ili u negativnom kontekstu.

„Moramo da radimo kroz mrežu ambasada, ali i kroz politiku koja aktivno nastupa u svijetu. Te adrese su važne i za našu ekonomiju, posebno kada je riječ o dalekim tržištima“, dodao je.

Kritike Milatovića, zakonodavne prakse i rada vlasti

Komentarišući činjenicu da je Skupština usvojila 25 zakona bez rasprave, koje je predsjednik države potpisao iako je najavljivao da će ih vratiti, Abazović je ocijenio da poslanici, kako je rekao, vjerovatno ni ne znaju o kojim zakonima je riječ. On je dodao da URA nije učestvovala u tom glasanju.

Ističući da su Crnoj Gori potrebni „lideri sa kičmom“, Abazović je za predsjednika države Jakova Milatovića rekao da je „malo jači od kisele vode“.

Na pitanje o odgovornosti direktora policije Lazara Šćepanovića, Abazović je ocijenio da bi mu, kako je rekao, „bilo ljekovito“ da sam prizna da nije uspio u svojoj misiji, dodajući da je još rano govoriti o eventualnoj saradnji sa Pokretom Evropa sad u nekoj budućoj vladi.

On je podsjetio da URA ima program „Crna Gora 365“, kojim nudi drugačiji model upravljanja državom, uz kritiku aktuelne vlasti zbog, kako je naveo, „institucionalnog rugla“.

Govoreći o zakonskim inicijativama, Abazović je ocijenio da je prijedlog takozvanog anti-mafija zakona jedan od najboljih, uz kritiku rješenja Ministarstva pravde. On je naveo i druge prijedloge URA, poput programa „stan za sve“, jačanja socijalne politike i povećanja dječjih dodataka.

Ponovio je i da URA podržava neradnu nedjelju, uz ocjenu da aktuelna vlast, kako je rekao, pokušava da je ukine, krijući se iza Ustavnog suda.

„Moramo da branimo prava radnika. Suština neradne nedjelje je da porodice budu zajedno i to mora biti prioritet“, zaključio je Abazović.