Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević ocijenio je da mještani Botuna imaju puno pravo na proteste i da je njihovo nepovjerenje prema institucijama Glavnog grada u potpunosti opravdano, ističući da je čitav postupak vođen netransparentno i daleko od očiju javnosti. Kako je rekao u emisiji „Fakti“ na Adria televiziji, u ovoj fazi projekta više nema prostora za pregovore jer su sve strane zauzele čvrste pozicije i neko će, prije ili kasnije, morati da odustane.

Medojević je naglasio da su lokalne vlasti i Vlada, kada ulaze u projekte koji imaju ozbiljan uticaj na životnu sredinu i lokalno stanovništvo, bile u obavezi da predstavnike tog stanovništva uključe u najranijoj fazi. Prema njegovim riječima, upravo je ta faza ključna, jer se nakon raspisivanja javnog poziva i ulaska u tenderski postupak više ne može suštinski mijenjati ništa.

On je podsjetio da je riječ o ogromnim finansijskim iznosima, te da je pokušao da se upozna sa ugovorom, ali da je on u velikoj mjeri zatamnjen. Kako je naveo, Evropska unija je kroz donacije platila konsultantske usluge koje su se odnosile na izradu projektnog zadatka, glavnog projekta, moguće studije uticaja na životnu sredinu, pripremu tenderskih pravila i nacrta ugovora, a sve to je urađeno bez uključenja lokalne zajednice.

Prema Medojevićevim riječima, ukoliko se planiralo da lokacija bude Botun, ta činjenica je morala biti jasno definisana u tenderskim pravilima, kako bi ponuđači mogli da dostave ponude pod tim uslovima. Umjesto toga, cijeli postupak je, kako tvrdi, vođen u tajnoj proceduri, što je dovelo do današnje situacije u kojoj mještani opravdano protestuju i ne vjeruju institucijama Glavnog grada.

On je ukazao i na političku dimenziju problema, ističući da su na lokalnom nivou u Zeti sve partije jedinstvene, dok na nivou Glavnog grada i Vlade postoje ozbiljna neslaganja. Posebnu odgovornost, kako je rekao, ima Milan Knežević, jer se sve dešava u njegovom mjestu i jer je u svakodnevnoj komunikaciji sa građanima Botuna.

Medojević je podsjetio i na ranije iskustvo Pokreta za promjene, koji je još 2004. i 2005. godine angažovao Institut za procjenu kvaliteta zemljišta, vode i vazduha oko bazena crvenog mulja. Već tada je, kako je naveo, bilo jasno da je riječ o ekološkoj bombi koja ugrožava živote građana, ali da se uprkos tome ništa nije preduzelo. Sanacija, dodao je, nije posao koji se može završiti za godinu dana, a pitanje je da li se pojedini djelovi uopšte mogu sanirati.

Govoreći o mogućim posljedicama, Medojević je upozorio da je riječ o političkom pitanju koje može uzdrmati većinu u Glavnom gradu i dovesti do zahlađenja odnosa između Demokratske narodne partije i Nove srpske demokratije. Posebno je problematično, prema njegovim riječima, insistiranje gradonačelnika Mujovića na eventualnoj asistenciji policije, što bi proizvelo političku štetu i za Demokrate.

On smatra da bi najrazumnije rješenje bilo odlaganje početka radova i pokušaj dodatnih pregovora sa Evropskom unijom, koja je obezbijedila grant od 35 miliona eura, uz obavezu da gradnja počne 31. januara. Medojević je pojasnio da pravo na penale ima turska kompanija, ali da su ti iznosi u ugovorima zatamnjeni, te da se obično kreću oko 0,1 odsto vrijednosti radova, što bi iznosilo oko 47.000 eura dnevno, odnosno do deset odsto ukupne vrijednosti projekta.

Prema njegovoj procjeni, ukupni penali bi mogli iznositi do pet miliona eura, uključujući i obaveze prema KfW banci, sa kojom je Crna Gora ušla u aranžman kroz međunarodni sporazum potpisan sa Njemačkom. Kako je naveo, riječ je o kreditu od oko 33 miliona eura po povoljnim uslovima, te nema realne opasnosti od gubitka 100 miliona eura, kako se spekuliše u javnosti.

Medojević je podsjetio da je sve faze ovog projekta vodio i potpisivao bivši gradonačelnik Ivan Vuković, te izrazio nerazumijevanje zbog čega sadašnji gradonačelnik Mujović brani, kako je rekao, netransparentne i problematične poslove. Naglasio je da je riječ o državnim i gradskim sredstvima, koja će u krajnjem slučaju vraćati građani Podgorice, zbog čega javnost ima pravo da zna gdje je novac, koliko je potrošeno i pod kojim uslovima su ugovoreni krediti.

Na kraju, Medojević je poručio da bi i Vrhovno državno tužilaštvo moralo da reaguje, provjeri zbog čega se kriju ugovori, kome su isplaćena sredstva i po kojim osnovama. Kako je zaključio, argumenti koje iznosi vlast djeluju neozbiljno, a ćutanje tužilaštva, prema njegovim riječima, otvara sumnju u korupciju i eventualne dogovore, kako na domaćem, tako i na međunarodnom nivou.