Bivši predsednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović nastupio je otvoreno i bez imalo samokritike nakon što je Specijalno državno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu u slučaju „Telekom“. Dok se aktuelna vlast i pravosuđe i dalje dvoume da li će i kada otvoriti konkretne procese protiv bivšeg šefa režima, Đukanović koristi prostor da gradi narativ o političkom progonu.
U izjavi za dnevni list Pobjeda, Đukanović je tvrdio da odluka tužilaštva nije donijeta zbog zastarjelosti predmeta, kako je formalno navedeno, već zato što „nije bilo krivičnog djela“. Postupak je, po njegovim riječima, bio „politički montiran“ i motivisan stranim uticajima, uz podršku evropskih fondova.
„Sve je to bilo konstruisano od strane osobe koja je imala ugovor sa Evropskom komisijom, a koja je finansijski podsticala podnošenje prijava protiv javnih funkcionera u Crnoj Gori“, kazao je Đukanović.
Specijalna tužiteljka Ana Perović Vojinović odbacila je prijavu MANS-a, podnesenu još 2019. godine protiv Đukanovića i njegove sestre Ane Đukanović, uz obrazloženje da je slučaj zastario. Ta odluka stigla je nakon više od šest godina čekanja u fiokama tužilaštva – što je, prema ocjeni mnogih analitičara, jasan pokazatelj institucionalne paralize kada je u pitanju odgovornost bivših funkcionera.
I dok se u političkim krugovima govori o mogućnosti formiranja anketnog odbora, Đukanović nastavlja sa već ustaljenom retorikom – da je sve bilo usmjereno protiv njega.
„Ako nekome na prvi pogled izgleda da je neko ‘važan’ pasivnošću omogućio zastaru, neka zna da je svih ovih godina sve rađeno protiv mene“, poručio je.
On je podsjetio da se prijava odnosila na prodaju državnog paketa akcija Telekoma mađarskom MATAV-u za 114 miliona evra, ali i da je kasnijom odlukom Vlade iz tog prihoda izdvojeno oko tri miliona evra kako bi se podstakli manjinski akcionari na prodaju, što je, kako tvrdi, donijelo dodatnih 40 miliona evra državi.
„Naša država je prihodovala oko 150 miliona evra. To je, koliko znam, ključna tačka navodne ‘odgovornosti’. A tužilaštvu je trebalo šest godina da to odbaci“, naglasio je Đukanović.
On je, bez ustezanja, kritikovao i institucije, posebno pravosuđe, zbog – kako je naveo – nedostatka integriteta i straha od javnosti, ali i „povlađivanja velikosrpskom nacionalizmu“ i stranim centrima moći.
„Presudna je bila jedna ocjena o korupciji koju je iznijela strana ambasadorka. Ali iz američkih dokumenata se vidi da se ona odnosila na privatizaciju Telekoma u Sjevernoj Makedoniji, a ne u Crnoj Gori“, rekao je Đukanović.
Upozorio je i na šire posledice koje, kako smatra, proističu iz ovakvog institucionalnog ponašanja: „Zbog manjka profesionalizma i integriteta, mnogi nevini građani trpe, a država tone u provincijalnost. Možda ćemo formalno ući u EU, ali nećemo ličiti na državu koja štiti prava svojih građana.“
Komentar Đukanovića, dat u maniru političara koji je uvjeren u sopstvenu nedodirljivost, samo dodatno pojačava utisak da institucije u Crnoj Gori i dalje nemaju snage da se suoče sa političkim nasleđem najdugovječnijeg lidera u novijoj istoriji države. I dok se građani pitaju ko će odgovarati za višedecenijsku zloupotrebu moći, bivši predsednik nastupa sa pozicije političkog imuniteta koji je, čini se, i dalje na snazi.
