Prema predlogu rezolucije, svjesna istorijske važnosti Jasenovca kao mjesta gdje su živote izgubili nevini ljudi, Skupština Crne Gore odlučuje da 22. april bude zvanično priznat kao Dan sjećanja na genocid u Jasenovcu, koji će se obilježavati svake godine.
Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu potpisala su 43 poslanika parlamentarne većine. Tekst Predloga rezolucije o genocidu u Jasenovcu počinje konstatacijom da se ona pokreće „polazeći od najviših vrijednosti ustavnog poretka i opšte prihvaćenih pravila međunarodnog prava”.
"Uvjereni da su znanje i svijest građana o masovnim stradanjima preduslov za borbu demokratskog svijeta protiv totalitarnih ideja i sličnih projekata, progona na etničkoj ili vjjerskoj osnovi, kao i kršenja ljudskih prava”, rezolucija je neophodna, posebno imajući u vidu da je prema nepobitnim dokazima osnovan koncentracioni logor smrti u Jasenovcu, u kojem su u periodu od 1941. do 1945. godine mučeni i ubijani Srbi, Jevreji, Romi, Hrvati, kao i drugi narodi”, dodaje se.
U Predlogu rezolucije navodi se da su „jedinstveni u osudi svih zločina na tlu naše države i bivše Jugoslavije, u izražavanju pijeteta prema svim žrtvama tih zločina, kao i u saosjećanju s patnjama njihovih porodica, i potvrđuju 'principijelan stav, zasnovan na domaćem i međunarodnom pravu, da odgovornost može biti isključivo individualna, kao i da nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački”.
Navodi se da Skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma. Crnogorski parlament će, ako rezolucija bude usvojena, svake godine slati delegaciju koja će učestvovati u programima komemoracije 22. aprila u Jasenovcu.
