Knežević pokazao tri dokumenta: Spajić na sopstveni zahtjev u rezervnom sastavu Vojske Srbije

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević predstavio je danas, na hitnoj i vanrednoj konferenciji za novinare u sjedištu te stranke u Podgorici, tri dokumenta za koja tvrdi da pokazuju da je crnogorski premijer Milojko Spajić 2023. godine na sopstveni zahtjev regulisao vojnu obavezu u Srbiji i bio preveden u rezervni sastav. Lider DNP-a zatražio je od Spajića da iz „moralnih razloga” podnese ostavku i stavi se na raspolaganje nadležnim institucijama.

Knežević je istovremeno zatražio da se o svemu oglasi predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji je u vrijeme na koje se dokumenta odnose bio zamjenik predsjednika Pokreta Evropa sad, kao i šef Delegacije Evropske unije u Podgorici Johan Satler.

Lider DNP-a je konferenciju otvorio tvrdnjom da će dokumenta koja predstavlja u značajnoj mjeri osvijetliti dešavanja iz prošlosti, ali i, kako je rekao, potvrditi njegove ranije navode da je Spajić imao ljudsku, institucionalnu i svaku drugu podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koga je, prema Kneževićevim riječima, kasnije izdao.

On je podsjetio da su prethodnih nedjelja iz Pokreta Evropa sad stizale optužbe da je DNP, navodno po nalogu Aleksandra Vučića, preko svojih predstavnika u Državnoj izbornoj komisiji učestvovao u pokušaju da Spajić bude eliminisan iz predsjedničke trke 2023. godine.

Prema Kneževićevim riječima, tadašnja teza bila je da je Spajić trebalo da bude uklonjen iz izborne trke kako bi se pomoglo tadašnjem predsjedničkom kandidatu Andriji Mandiću.

– Naravno, gospodin Spajić sada ne spominje Andriju Mandića, ali je izabrao mene kao metu, zajedno sa Aleksandrom Vučićem, jer navodno želimo da zaustavimo Crnu Goru na njenom evropskom putu – rekao je Knežević.

Naveo je i da su se politički napadi, kako tvrdi, potom preselili na botovske i mimerske naloge na društvenim mrežama, gdje su, prema njegovim riječima, vrijeđani on i članovi njegove porodice.

Knežević je ocijenio da bi način funkcionisanja takvih mreža mogao da bude „novi predmet na Fakultetu političkih nauka – politička psihopatologija”, tvrdeći da su ljudi koji stoje iza dijela tih naloga „dominantno plaćani iz budžeta građana Podgorice ili Crne Gore”.

„Da nije bilo Vučića, Spajić nikada ne bi postao premijer”

Knežević je ponovio svoju tvrdnju da Spajić političku karijeru i dolazak na mjesto premijera u značajnoj mjeri duguje podršci predsjednika Srbije.

– Sve vrijeme trajanja ovih napada na Demokratsku narodnu partiju tvrdio sam, i sada tvrdim, da Milojko Spajić na pomen Aleksandra Vučića treba svaki put da ustane i da se tri puta prekrsti. Da u svojoj kući drži fotografiju Aleksandra Vučića i da ga blagosilja svakodnevno, jer da nije bilo Aleksandra Vučića, Milojko Spajić nikada ne bi postao premijer – rekao je Knežević.

On se osvrnuo i na pretposljednji premijerski sat u Skupštini Crne Gore, navodeći da ga je Spajić tada ponovo optužio da je, posredstvom članova DNP-a u Državnoj izbornoj komisiji, učestvovao u njegovoj eliminaciji iz trke za predsjednika države, i to, kako je naveo, „po nalogu Aleksandra Vučića”.

Knežević je podsjetio i da mu je Spajić tom prilikom poručio da ode do Beograda i dovede Svetozara Marovića.

Lider DNP-a je uzvratio ocjenom da je Spajić od političkog anonimusa koji, kako je rekao, nije osjetio ni zrno političkog baruta dugogodišnje borbe opozicije, najprije došao na mjesto ministra finansija, a potom i predsjednika Vlade Crne Gore.

Knežević je potom najavio da će javnosti pokazati tri dokumenta, ističući da to čini i sa namjerom da, kako je rekao, „da doprinos izglasavanju ustavnih amandmana”, posebno u dijelu koji se odnosi na provjeru integriteta premijera.

Prvi dokument: prijava od 17. februara 2023.

Kao prvi dokument, Knežević je novinarima pokazao ono što je opisao kao prijavu podataka o regrutu – vojnom obvezniku Spajić Vladimira Milojku.

Prema onome što je Knežević pročitao na konferenciji, dokument nosi datum 17. februar 2023. godine i odnosi se na regulisanje vojne evidencije posredstvom Ambasade Republike Srbije.

– Ovo je svojeručno podnio premijer Spajić, gdje traži da se uvede u pripadnike Vojske Srbije. Evo datuma – 17. februar 2023. godine – rekao je Knežević pokazujući dokument.

On je ironično dodao da je taj postupak svakako za pohvalu, kao i da zavidi Spajiću na tome.

– Onim kolegama koji su govorili da je Milojko Spajić najveći Srbin odajem priznanje. Vjerovatno su znali mnogo više od mene – rekao je Knežević.

Uvjerenje Ministarstva odbrane Srbije

Kao drugi dokument lider DNP-a je pokazao uvjerenje za koje je rekao da potiče od Ministarstva odbrane Srbije.

Prema sadržaju koji je Knežević pročitao pred novinarima, u uvjerenju se navodi da je Milojko Spajić, sa tadašnjom adresom stanovanja u Beogradu, na Zvezdari, u Ulici Veselina Čajkanovića 25, rješenjem nadležnog centra Ministarstva odbrane preveden u rezervni sastav.

Knežević je naveo da u dokumentu piše i da je uvjerenje izdato na osnovu službene evidencije podataka iz matične knjige vojnih obveznika za 1987. godište za opštinu Zvezdara i da ima značaj javne isprave.

Kako je pročitao, dokument je bio namijenjen „u svrhu regulisanja otpusta iz državljanstva”.

Treći dokument: rješenje o rezervnom sastavu

Knežević je zatim pokazao i treći dokument, za koji je naveo da je rješenje Ministarstva odbrane kojim je Spajić preveden u rezervni sastav.

Prema dijelu rješenja koji je pročitan na konferenciji, Spajić se obavezuje da se, u slučaju rasporeda u rezervni sastav, odazove pozivu radi ljekarskih pregleda i utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za službu u rezervnom sastavu.

Knežević je pročitao i da eventualna žalba protiv tog rješenja ne odlaže njegovo izvršenje, navodeći da je dokument potpisao načelnik, pukovnik Luka Jovanović.

Lider DNP-a je potom postavio pitanje političke i institucionalne kompatibilnosti takvog statusa sa funkcijama koje Spajić danas obavlja u Crnoj Gori.

– Crna Gora ima premijera koji je pripadnik Vojske Srbije, a istovremeno je članica NATO-a, dok je Srbija vojno neutralna država. I sada moram da pitam kako je moguće da čovjek koji je pripadnik Vojske Srbije istovremeno bude na najvišim funkcijama u sistemu nacionalne bezbjednosti Crne Gore – rekao je Knežević.

On je postavio i pitanje Spajićevog učešća na sastancima NATO-a i predstavljanja Crne Gore u okviru Alijanse.

– Kako je moguće da je taj čovjek išao na samit NATO-a i tamo predstavljao Crnu Goru i govorio o NATO obavezama, a da imamo ova dokumenta podnijeta na njegov lični zahtjev – upitao je Knežević.

Knežević tvrdi da je prekršeno više zakona

Predsjednik DNP-a potom je iznio tvrdnju da je Spajić u izbornom procesu 2023. godine prekršio više propisa i obmanuo Državnu izbornu komisiju.

Prema njegovoj ocjeni, otvara se i pitanje da li bi izborna lista na čijem je čelu bio Spajić uopšte mogla da bude proglašena da je DIK raspolagao dokumentima koje je on danas predstavio.

Knežević je rekao da je dokumenta dobio od razočaranih članova Pokreta Evropa sad.

On je naveo da, prema njegovom tumačenju, postoji osnov za pitanje da li su prekršeni izborni propisi i propisi iz oblasti nacionalne bezbjednosti, kao i da li je Spajić time sebi obezbijedio imovinsku i institucionalnu korist.

Sve te ocjene predstavljaju tvrdnje lidera DNP-a iznijete na konferenciji i o njihovoj eventualnoj pravnoj osnovanosti treba da se izjasne nadležne institucije.

Pitanje za Milatovića: Da li ste znali?

Poseban dio obraćanja Knežević je posvetio predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću.

Podsjetio je da je Milatović u vrijeme kada su, prema dokumentima koje je predstavio, preduzimane sporne radnje bio zamjenik predsjednika Pokreta Evropa sad.

– Da li je znao za ovo? Ukoliko je znao da je Milojko Spajić svojeručno podnio prijavu da bude pripadnik Vojske Srbije, onda se postavlja pitanje i njegove odgovornosti u svemu što se dešavalo u izbornom procesu – rekao je Knežević.

On je zatražio da se Milatović odmah oglasi kako bi, kako je naveo, bila uklonjena svaka sumnja u to šta je znao u vrijeme predsjedničkih i parlamentarnih izbora 2023. godine.

Knežević je pitao i da li bi, u slučaju da je Milatović raspolagao tim saznanjima, postojalo pitanje opravdanosti njegove kasnije odluke da Spajiću povjeri mandat za sastav Vlade.

Zašto nije podnijeta ustavna žalba

Lider DNP-a osvrnuo se i na Spajićevu najavu iz vremena predsjedničkih izbora da će podnijeti ustavnu žalbu nakon što mu kandidatura nije prihvaćena.

Prema Kneževićevoj tvrdnji, Spajić žalbu nije podnio ne zbog tadašnjeg sastava Ustavnog suda, već zato što je, kako tvrdi, znao da postoje dokumenta koja bi mogla da budu razmatrana pred tim sudom.

Knežević je ocijenio da je time javnost bila dovedena u zabludu.

On je kritikovao i to što se Spajić, umjesto Ustavnom sudu, obratio Osnovnom sudu, za koji Knežević tvrdi da nije bio nadležan za rješavanje tog pitanja.

– To je isto kao da imam problem sa štitnom žlijezdom, a umjesto da odem kod ljekara, odem kod automehaničara. E, to je uradio Milojko Spajić – rekao je Knežević.

Prema njegovoj ocjeni, Spajić je time svjesno izabrao institucionalni put za koji je znao da ne može dovesti do suštinskog razmatranja spornog pitanja.

„Stekli su se uslovi za ostavku”

Knežević je nakon predstavljanja dokumenata ocijenio da su se stekli uslovi da Spajić podnese ostavku na mjesto predsjednika Vlade.

– Objavljivanjem ovih podataka stekli su se uslovi da Milojko Spajić koliko danas podnese ostavku i stavi se na raspolaganje državnim institucijama, posebno tužilaštvu – rekao je on.

Ipak, dodao je da ne očekuje „ništa spektakularno” od tužilaštva, tvrdeći da se i drugi predmeti koji se odnose na premijera nalaze u fiokama.

Knežević je u tom kontekstu pomenuo i nedavno saopštenje u vezi sa slučajem „Telekom”, za koji je navedeno da je nastupila zastarjelost.

Pitanja i za Johana Satlera

Predsjednik DNP-a potom se obratio i šefu Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru, koga je ironično nazvao „sudijom i tužiocem” i „vrhovnim suncem koje nikada ne zalazi i mjesecom koji vječno bdi nad našom malom Crnom Gorom”.

Knežević je upitao Satlera da li je situacija koju je predstavio u skladu sa evropskim integracijama Crne Gore i javno proklamovanim evropskim putem.

Posebno je to povezao sa političkim dogovorom parlamentarne većine i opozicije o ustavnim promjenama, u kojem DNP nije učestvovao.

– Da li premijer Spajić uopšte više ima integritet, nakon objavljivanja ovih podataka, da obavlja premijersku funkciju – upitao je Knežević.

„Neka se institucije izjasne”

Knežević je poručio da DNP očekuje od nadležnih državnih organa da se izjasne o dokumentima koje je predstavio i njihovim eventualnim pravnim posljedicama.

– Mi danas pozivamo gospodina Spajića da iz moralnih razloga podnese ostavku i stavi se na raspolaganje nadležnim institucijama. Ukoliko to ne učini, očekujemo da se oglase nadležne institucije i daju svoj stav – rekao je Knežević.

Kako je dodao, institucije bi trebalo da odgovore i na pitanje da li predsjednik vlade države članice NATO-a može istovremeno da bude evidentiran u rezervnom sastavu oružanih snaga vojno neutralne države.

– Ukoliko može, onda nije nikakav problem da svi građani Crne Gore postupe po istom modelu i principu po kojem je postupio gospodin Spajić – dodao je.

Na kraju konferencije Knežević se ironično osvrnuo na ranije političke polemike o nacionalnom identitetu crnogorskog premijera.

– Želim da se izvinim svima onima koji su govorili da je gospodin Spajić veći Srbin od mene, a ja sam ih napadao tvrdeći da nije. Evo, dokazao je da je kao pripadnik rezervnog sastava sigurno veći Srbin od mene. Samo ne znam kakvu bi tek politiku vodio prema Srbiji da nije imao taj status, u odnosu na politiku koju vodi sada – zaključio je Milan Knežević.