Brnabić: Spaić priča o teritorijalnom integritetu Ukrajine, a priznao je lažnu državu Kosovo

BEOGRAD – Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić ocijenila je danas da ćutanje Evropske unije poslije brutalnog prebijanja Nenada Raškovića iz Drena kod Zubinog Potoka predstavlja primjer dvostrukih standarda prema Srbiji i srpskom narodu na Kosovu i Metohiji. Ona je, gostujući na Kurir televiziji, govorila i o blokaderskom pokretu, odnosima sa Crnom Gorom, politici premijera Milojka Spaića, kao i o spoljnoj i unutrašnjoj politici predsjednika Aleksandra Vučića.

Osvrćući se najprije na napad na Raškovića, Brnabićeva je rekla da je riječ o „brutalnom i monstruoznom zločinu” koji, kako je naglasila, „ne pripada ponašanju 21. vijeka”.

„Ovo je poruka svim Srbima”, rekla je Brnabićeva i dodala da je, kako kao državni funkcioner tako i kao čovjek, zgrožena postupanjem institucija u Prištini.

Posebno je kritikovala izostanak reakcije predstavnika Evropske unije, ističući da se niko od njih nije oglasio povodom prebijanja Srbina, dok su, kako je navela, našli vremena da reaguju na izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u vezi sa Ibrom.

„Potpuno sam začuđena što se od stranaca, niko iz EU nije oglasio, jer su na takozvanom odmoru od 45 dana, ali su stigli da se oglase o izjavi predsjednika Vučića o Ibru. To je licemjerje. Moja poruka ovima u Briselu je: sramota je šta pričate”, rekla je Brnabićeva.

Govoreći o političkim prilikama u Srbiji, predsjednica parlamenta ocijenila je da je blokaderski pokret, poslije dužeg perioda, pokazao svoju stvarnu političku platformu, koju je povezala sa stavovima Zeleno-lijevog fronta i Demokratske stranke.

„Blokaderski pokret sada ima jasnu politiku. Dosta dugo su je krili. Ta politika je sada jasna”, rekla je Brnabićeva.

Prema njenoj ocjeni, jedan od elemenata te politike jeste protivljenje upotrebi odrednice „srpski” u nazivima institucija i sportskih organizacija. Ona je ukazala na objave pojedinih studentskih naloga u blokadi u kojima je, kako tvrdi, kritikovana upotreba tog naziva.

„Njima, na primjer, ne smeta Hrvatski nogometni savez. U Hrvatsku idu, Hrvatska im je uzor kako to treba da izgleda. Ali im smeta srpski”, rekla je Brnabićeva, dodajući da je njen utisak da bi, ukoliko bi ta politička opcija došla na vlast, „prva stvar bila da u Srbiji ništa ne smije da se zove srpsko”.

U tom kontekstu osvrnula se i na predsjednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića i njegove ranije izjave u vezi sa pjevačicom Severinom.

Brnabićeva je rekla da Severina ima stavove o operaciji „Oluja” i Srebrenici koje ona smatra neprihvatljivim, upoređujući ih sa stavovima hrvatskog pjevača Marka Perkovića Tompsona.

„Severina ima istovjetne stavove kao Tompson. Ti stavovi su: ’Oluja’ nije zločin, već oslobodilačka akcija, Srbi su sami krivi što su napustili svoja vjekovna ognjišta”, rekla je Brnabićeva, iznoseći svoje viđenje stavova hrvatske pjevačice.

Ona je podsjetila da je, poslije Milivojevićeve poruke o organizovanju Severininog koncerta, postavila pitanje da li bi poslije toga uslijedio i koncert Tompsona.

„Meni Srđan Milivojević odgovori: ’Da, to će biti narodno veselje.’ Ne znam kog naroda, zato što ovog našeg naroda sigurno neće”, rekla je Brnabićeva.

Navela je i da su slične stavove, prema njenom mišljenju, podržali predstavnici Zeleno-lijevog fronta.

Govoreći o Kosovu i Metohiji, Brnabićeva je ponovo kritikovala studente u blokadi zato što se, kako tvrdi, nikada nisu ogradili od podrške premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija.

„Ti studenti u blokadi se nikada, ali nikada, nisu ogradili od podrške Aljbina Kurtija. Čak ni kada su ih studenti Univerziteta u Prištini, izmještenog u Kosovsku Mitrovicu, pozvali da se ograde, nisu to učinili”, rekla je Brnabićeva.

Ona je u tom kontekstu pomenula i poslanika Šaipa Kamberija, navodeći da se on zalaže ne samo za priznanje jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova već i za uključivanje pitanja Preševa, Bujanovca i Medveđe u dijalog Beograda i Prištine.

Prema njenim riječima, u dijelu opozicije postoje i stavovi koji vode ka slabljenju teritorijalnog integriteta Srbije. Ona je pomenula Dragana Đilasa, Gorana Ješića i druge predstavnike opozicije, kao i objave na društvenim mrežama u kojima se, kako je rekla, pominjao pozivni broj „+384”.

Brnabićeva je ocijenila da se na taj način građanima nudi alternativa politici Aleksandra Vučića koju je opisala kao „državotvornu i nacionalno orijentisanu”, uz istovremeno insistiranje na miru i saradnji.

„Onda imate alternativu da se prizna takozvana Republika Kosovo, imate alternativu da se otcijepi i Vojvodina, imate alternativu da se u Srbiji ništa ne naziva srpskim”, rekla je Brnabićeva.

Ona je pozvala predstavnike opozicije i blokaderskog pokreta koji se, kako je navela, hvale dobrim vezama u Briselu i Evropskom parlamentu, da te kontakte iskoriste i za zaštitu Srba na Kosovu i Metohiji.

„Hajde da vidimo da li će prvi put iskoristiti taj svoj fenomenalni uticaj i te svoje veze da se žale možda na Aljbina Kurtija. Ili se žale samo na Aleksandra Vučića i na Srbiju? Da li će sada tražiti reakciju? Da li će jednom pokazati da su nacionalno osviješćeni i da im je stalo do srpskog naroda na Kosovu i Metohiji? Kladim se da neće”, rekla je ona.

Brnabićeva je ocijenila da se dio te politike nadovezuje i na pokušaje podjele Srba na „Srbijance” i Srbe iz drugih krajeva, na šta je, kako je podsjetila, Vučić upozoravao uoči obilježavanja godišnjice „Oluje”.

Ona je u tom kontekstu pomenula i profesora Mila Lompara, ocijenivši da takve podjele stvaraju preduslov za dalje slabljenje Srbije i srpskog naroda.

„Naši preci su nas upozoravali da, kada dođe do toga, to postaje preduslov za dalje cijepanje Srbije, dalje slabljenje Srbije i za to da srpski narod pravite u neki drugi narod koji nema veze ni sa Srbima, ni sa Srbijom, ni sa Srpskom pravoslavnom crkvom, ni sa našom tradicijom i nasljeđem”, rekla je predsjednica parlamenta.

Govoreći o Crnoj Gori i posljednjim porukama premijera Milojka Spaića, Brnabićeva je ocijenila da je glavni princip vlasti u Podgorici „poslušnost”.

„Milojko Spaić jeste izuzetno principijelan lider. Njegov princip je poslušnost”, rekla je Brnabićeva.

Prema njenoj ocjeni, Podgorica ne vodi samostalnu i pragmatičnu politiku prema Hrvatskoj, već prihvata zahtjeve koji joj dolaze iz Zagreba i Brisela.

„Oni od Hrvatske primaju direktna naređenja i kakva god ta naređenja bila, ona će biti ispunjena. Kakva god poniženja ta naređenja podrazumijevala, ona će biti ispunjena. To je politika”, rekla je ona.

Brnabićeva je Spaiću zamjerila i odnos prema pitanju Kosova i Metohije i Ukrajine.

„Kad je trebalo da dođe na vlast, priznao je lažnu Republiku Kosovo, a onda se bori za teritorijalni integritet Ukrajine?”, upitala je ona.

Nasuprot tome, ocijenila je da predsjednik Vučić iste stavove iznosi u razgovorima sa svim svjetskim liderima, bez obzira na to da li razgovara sa predsjednicima Rusije, Ukrajine, SAD ili Kine, kao i sa najvišim zvaničnicima Evropske unije.

Podsjetila je i na Vučićevu konferenciju sa tadašnjim njemačkim kancelarom Olafom Šolcom u Beogradu, kada mu je predsjednik Srbije, kako je navela, rekao: „Nemojte nam pričati o principijelnosti”, ukazujući na različit odnos zapadnih zemalja prema teritorijalnom integritetu Srbije i Ukrajine.

„Mi se držimo međunarodnog javnog prava u slučaju Ukrajine kao pijan plota, ali takođe tražimo da se isto to poštuje u slučaju Srbije”, rekla je Brnabićeva.

Ona je otvorila i pitanje položaja srpskog jezika u Crnoj Gori.

„Preko 40 odsto ljudi govori srpski jezik u Crnoj Gori, ali srpski jezik ne može da bude službeni. I na to Evropa ćuti. Zamislite da ovdje imate 40 odsto stanovništva koje govori nekim drugim jezikom, a da zvanični Beograd kaže: ne može da bude službeni jezik. Kako bi se to posmatralo i šta bi se nama desilo?”, upitala je Brnabićeva.

Prema njenim riječima, upravo to pokazuje da više nije riječ ni o dvostrukim ni o trostrukim standardima, već o situaciji „u kojoj standarda nema”.

Brnabićeva je rekla i da razumije nezadovoljstvo lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića zbog politike crnogorske vlade.

„Ne vjerujem da se Milan Knežević osjeća bilo kako manje ljut, bijesan i povrijeđen zbog toga šta radi Milojko Spaić od mene. Srbi u Crnoj Gori najviše trpe. Njima predsjednik vlade te zemlje nanosi najveću štetu i najveće poniženje”, rekla je ona.

Posebno je kritikovala odluku Podgorice da pošalje predstavnika na obilježavanje „Oluje” u Hrvatskoj.

„Vi imate Podgoricu koja ponovo šalje predstavnika da slavi ’Oluju’, da slavi etničko čišćenje 250.000 Srba i ubijanje oko 2.000 ljudi, starih i nemoćnih da pobjegnu”, rekla je Brnabićeva.

Istovremeno je ukazala na to da crnogorski zvaničnici nisu bili sa predstavnicima Srbije i Republike Srpske na komemoracijama srpskim žrtvama, pominjući i svjedočenje Nevenke Dobrić o stradanju njenog dvanaestogodišnjeg sina Siniše.

Brnabićeva je oštro reagovala i na Spaićeve kritike upućene Vučiću.

„Šta ima Milojko Spaić nama poslije toga da obrazlaže i kako se usuđuje da se obrati predsjedniku Vučiću? Istom onom predsjedniku Vučiću koga je zvao i zvao, tražio pomoć, podršku i savjete kada se borio za vlast. A sada mu je ’PR Rusije’? To samo govori da nemate obraz i nemate kičmu”, rekla je Brnabićeva.

Ona je dodala da vjeruje da se većina građana Crne Gore ne slaže sa takvom politikom, ali je istakla da ne želi da se dalje bavi unutrašnjim prilikama u toj zemlji.

Odgovarajući na tvrdnju da je Vučić „PR Rusije”, Brnabićeva je rekla da je predsjednik Srbije zapravo „PR Srbije”.

„Da, predsjednik Vučić je PR Srbije, i to najbolji PR Srbije. On je personifikacija uspješne i pobjedničke Srbije u nemogućim okolnostima”, rekla je ona.

Brnabićeva je ocijenila da je Vučić uspio da, u izuzetno složenim geopolitičkim okolnostima, održi odnose i sa zapadnim i sa istočnim partnerima Srbije.

Kao primjer navela je činjenicu da ga, kako je rekla, citira predsjednik SAD Donald Tramp, dok ga predsjednik Kine Si Đinping prima uz najviše počasti i dodjeljuje mu visoko odlikovanje.

„Imate predsjednika Srbije koji je uspio da Srbija pokrene strateški dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama, a u isto vrijeme ima potpisan sporazum o zajedničkoj budućnosti sa Narodnom Republikom Kinom”, rekla je Brnabićeva.

Ona je dodala da Srbija istovremeno održava komunikaciju sa Rusijom i, kako je navela, ima najpovoljniji mogući gasni aranžman, dok u Beograd dolazi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

„I on lično zove ljude u Briselu i kaže: ’Aman, bre, dosta više takvog licemjerja prema Srbiji.’ To je nešto što je, ruku na srce, zaista gotovo nemoguće postići”, rekla je Brnabićeva.

Ona je ocijenila da ne zna drugog političara koji bi mogao da istovremeno održi Srbiju na evropskom putu, ne uvede sankcije Rusiji, razvija odnose sa Kinom i pokrene strateški dijalog sa SAD.

Prema njenim riječima, takva politika ima i konkretne ekonomske koristi za građane – od investicija i povoljnog gasa do jačanja konkurentnosti i stabilnosti.

Brnabićeva je ocijenila da je Srbija politički i ekonomski diversifikovana, što joj omogućava da lakše odgovori na krize u različitim djelovima svijeta.

„Kada evropska ekonomija ide lošije, imamo druge partnere koji mogu da balansiraju dok ne prođu teška vremena. Kada Aziji ide teže, Sjedinjene Američke Države su nam bilateralno najveći partner u trgovini uslugama, prije svega zbog snažnog IKT sektora”, rekla je ona.

Govoreći o unutrašnjoj politici, Brnabićeva je rekla da kod Vučića primjećuje „novi nivo energije” i da ga, uprkos njegovim ranijim tvrdnjama da više nema snagu koju je imao kao premijer 2014. i 2015. godine, nikada nije vidjela aktivnijeg.

Ona je potom nabrojala mjesta koja je predsjednik Srbije obišao tokom jula i prvih 12 dana avgusta.

Prema njenim riječima, Vučić je tokom jula bio u Alibunaru, Lapovu, Svilajncu, Užicu, Bogatiću, na Kablaru i u Ovčar Banji, Knjaževcu i Svrljigu, dok je od početka avgusta obišao Pirot, selo Temska, Manastir Svetog Đorđa, Babušnicu, Gorčince, Knjaževac i Kalnu.

Potom je otišao u Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu, gdje je posjetio Martin Brod, Drvar i Petrovačku cestu, a zatim Manjaču, opštinu Jezero, selo Vodice, Šipovo, Srpski Kupres, Novo Selo, Donji Malovan, Čipuljić i Mrkonjić Grad.

Brnabićeva je posebno istakla posjetu Petrovačkoj cesti, navodeći da je Vučić time želio da ponovo oda poštu srpskim žrtvama i podsjeti javnost da za napad na izbjegličku kolonu tokom „Oluje”, kako je rekla, niko nije odgovarao.

„Nije im bilo dovoljno što su ih istjerali iz Hrvatske, nego su ih ubijali u susjednoj zemlji. Niko nikada nije odgovarao. Država članica Evropske unije, i nikom ništa”, rekla je Brnabićeva.

Po povratku u Srbiju, Vučić je, prema njenim riječima, obišao Staru Pazovu, Prijepolje, Priboj, Čajetinu, Novu Varoš, Ivanjicu, Lučane i Arilje.

„Ljudi, da li razumijete da su to samo hiljade kilometara koje čovjek treba da pređe? I ne samo da ih pređe. On je razgovarao sa ljudima”, rekla je Brnabićeva.

Ona je ocijenila da takva aktivnost pokazuje koliko je predsjednik svjestan složenosti međunarodnog položaja Srbije i potrebe da zemlja ostane stabilna.

„Moramo više, a ne manje, da radimo, da razgovaramo sa ljudima i da ih čujemo. On sve to prima na sebe”, rekla je predsjednica Narodne skupštine.

Brnabićeva je zaključila da u Srbiji nema državnika koji je, poput Vučića, obišao gotovo svaki dio zemlje i neposredno razgovarao sa građanima.

„Putevi su najvažniji ljudima. Tako nas je Vučić uvijek učio i u stranci”, rekla je Brnabićeva, ističući značaj infrastrukturnog razvoja i mreže puteva izgrađenih u Srbiji.