PODGORICA – Poslanik i predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević oštro je kritikovao predložene izmjene zakona kojima se uređuju crnogorsko državljanstvo, matični registri, prebivalište, Centralni registar stanovništva i lično ime, ocjenjujući da vlast prioritet daje rješenjima koja proizlaze iz zahtjeva Evropske unije, dok istovremeno ne pokazuje spremnost da riješi položaj ljudi rođenih u Crnoj Gori koji su poslije referenduma ostali bez njenog državljanstva.
Knežević je tokom današnje skupštinske rasprave rekao da se predloženim izmjenama stvaraju uslovi da bračni i porodični status istopolnih partnera proizvodi posljedice i u postupcima sticanja državljanstva, dok se pravo na dvojno državljanstvo i dalje uskraćuje velikom broju građana srpske nacionalnosti koji žive u Srbiji.
On je, u svom prepoznatljivom i ironičnom tonu, naveo da se zakoni mijenjaju kako bi „muškarac mogao da uzme muškarca za muža ili ženu”, ocijenivši da je riječ o direktnom sprovođenju evropskih direktiva.
„Ovdje postaje potpuno normalno da se muškarci drže za ruke, da imaju kuma, da jedan baca, a drugi hvata bidermajer. Mi to sada ozakonjujemo kroz izmjene i dopune Zakona o državljanstvu, registru prebivališta i svemu ostalom”, rekao je Knežević.
On je zatim upitao da li bi njegova braća od strica, koja su rođena u Crnoj Gori, žive u Beogradu i, kako je kazao, „vole žene”, mogla da dobiju neko povlašćeno pravo na osnovu predloženog seta zakona.
„Hoće li oni dobiti crnogorsko državljanstvo, pošto su ostali bez njega nakon referenduma, ako nađu momke? To je veoma važno da znamo. Nemam ništa protiv, svako neka se voli među četiri zida, ali nije pošteno da muškarci koji vole žene nemaju nikakva prava u odnosu na muškarce koji vole muškarce”, kazao je lider DNP-a.
Obraćajući se ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću, Knežević je poručio da bi vlast morala da pronađe pravno rješenje i za, kako je naveo, oko 300.000 Srba koji su poslije referenduma ostali bez crnogorskog državljanstva zato što su podržavali opstanak zajedničke države Srbije i Crne Gore.
Knežević je pitanje državljanstva pokušao da ilustruje i primjerom Petra Drugog Petrovića Njegoša.
„Vidim da smo u ozbiljnom problemu i želio bih da pitam koje bi državljanstvo danas imao Njegoš da je živ. On nikada u svom životu nije posjetio Podgoricu, nikada nije posjetio Nikšić, a najviše je posjećivao Kotor. Šta bi on rekao kada bi vidio ove odredbe zakona i njihovo obrazloženje? Rekao bi da smo se iskopali i poručio: ‘O, kukavna Crna Goro ugašena’, ili ‘O, kukavna Crna Goro napunjena’”, kazao je Knežević.
On je ocijenio da je Crna Gora, srazmjerno broju stanovnika, država sa najvećim brojem nekadašnjih državljana kojih se, kako je rekao, dobrovoljno odrekla.
„Prvo im nije dozvoljeno da glasaju na referendumu, a zatim su proglašeni strancima u sopstvenoj, rođenoj državi”, rekao je Knežević.
Posebno je ukazao na administrativne prepreke sa kojima se suočavaju porodice ljudi porijeklom iz Crne Gore koji su živjeli i preminuli u Srbiji.
„Očigledno je da, kada naši Srbi iz Crne Gore koji žive u Srbiji umru, članovi njihovih porodica moraju da odu u ambasadu da bi dobili otpremnicu, kao da prevoze cement, kako bi mogli da ih sahrane u Crnoj Gori. Srbi iz Crne Gore koji žive u Srbiji u Crnoj Gori imaju samo pravo na grob, i to uz otpremnicu iz ambasade”, kazao je Knežević.
On je dodao da se vlast poziva na evropske tekovine kada želi da uredi prava istopolnih zajednica, dok se isto obrazloženje ne primjenjuje na ljude koji su rođeni u Crnoj Gori, ali su u vrijeme zajedničke države živjeli u Srbiji.
„Drago mi je što brinete da istopolne zajednice što prije dobiju crnogorsko državljanstvo, jer je to evropska tekovina. Ali, nije evropska tekovina da oni koji su rođeni u Crnoj Gori i sticajem okolnosti živjeli u Srbiji, kao dijelu zajedničke države, danas nemaju pravo na dvojno državljanstvo”, rekao je predsjednik DNP-a.
Prema njegovim riječima, pravo na dvojno državljanstvo u Crnoj Gori imaju brojni pripadnici hrvatske, albanske, bošnjačke i muslimanske nacionalne zajednice, dok su Srbi porijeklom iz Crne Gore u tom pogledu dovedeni u neravnopravan položaj.
Knežević je podsjetio i da je premijer Milojko Spajić svojevremeno imao dvojno državljanstvo, ocijenivši da je to predstavljalo svojevrstan politički kuriozitet.
„Kada je trebalo da razgovaramo o dvojnom državljanstvu, Spajić je odbio naš zahtjev govoreći da je to antievropska tekovina. Da li je antievropska tekovina i ovo što sada donosimo kako bi se istopolne zajednice osjećale bolje i sigurnije? I da li sve to ima veze sa činjenicom da su naši susjedi Hrvati saopštili da je Albanija prvi kandidat za ulazak u Evropsku uniju?”, upitao je Knežević.
On je najavio da će Demokratska narodna partija predložiti sopstveni zakon o državljanstvu, kojim bi bilo predviđeno da svi ljudi rođeni u Crnoj Gori koji su u međuvremenu ostali bez njenog državljanstva dobiju pravo na dvojno državljanstvo.
Poslanici crnogorskog parlamenta raspravljali su danas o prijedlozima izmjena zakona o registrima prebivališta i boravišta, matičnim registrima, crnogorskom državljanstvu, Centralnom registru stanovništva i ličnom imenu.
Komentari (0)