Knežević najavio novi srpski politički blok za izbore 2027.

PODGORICA – Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević poručio je da ni on ni stranka koju predvodi neće odustati od borbe da srpski jezik dobije status službenog, trobojka bude normirana kao narodna zastava, izmijeni se Zakon o državljanstvu i skrati državna himna Crne Gore.

Gostujući u emisiji „Ekskluzivno sa Bojanom Bilbijom” na Radio Beogradu 1, Knežević je ocijenio da ni poslije promjene vlasti 30. avgusta 2020. godine nije došlo do suštinskog poboljšanja političkog i institucionalnog položaja srpskog naroda u Crnoj Gori.

„Vjerujem da nas tek čekaju ozbiljni izazovi i u Crnoj Gori i u regionu. Ni ja, ni stranka koju predvodim, nemamo namjeru da odustanemo od onoga što smo obećavali u izbornim kampanjama”, rekao je Knežević.

Prema njegovim riječima, Srbi danas čine značajan dio stranaka koje učestvuju u vlasti, ali njihova brojnost u vladajućim strukturama nije dovela do rješavanja pitanja od posebnog značaja za srpsku zajednicu.

„Srbi su u Pokretu Evropa sad, Demokratskoj Crnoj Gori i Socijalističkoj narodnoj partiji i čine većinu u Vladi Milojka Spajića. Ipak, ideologija očigledno traje dok traje muzika. Čim muzika prestane, nestane i ideologija”, kazao je lider DNP-a.

On je ocijenio da bi energiju koja se pokazuje na privatnim slavljima, uz nacionalne pjesme i srpska obilježja, trebalo pretočiti u konkretne političke odluke i institucionalna rješenja.

„Treba da normiramo srpski jezik kao službeni i donesemo zakon o državljanstvu, kako bi ljudi porijeklom iz Crne Gore koji žive u Srbiji mogli da dobiju crnogorsko državljanstvo. Spremni smo čak i da nemaju pravo glasa, samo da dobiju državljanstvo, ali nam ni to ne dozvoljavaju”, naveo je Knežević.

Krivokapić nanio najveću štetu srpskim interesima

Knežević je ocijenio da je najveću štetu srpskim političkim interesima poslije izbora 2020. godine nanio bivši premijer Zdravko Krivokapić, uz podršku dijela crkvenih struktura.

Podsjetio je da je Krivokapić postao nosilac izborne liste neposredno pred parlamentarne izbore, iako prethodno nije učestvovao u dugogodišnjoj opozicionoj borbi protiv vlasti Demokratske partije socijalista.

„Prihvatili smo ga jer smo u vrijeme litija smatrali da treba da učinimo sve kako bismo mobilisali građane i zaustavili otimanje crkvene imovine. Nakon izbora su nam, međutim, govorili da smo stari, prevaziđeni, da previše srbujemo, da smo suviše ruski orijentisani i da previše govorimo o Kosovu”, kazao je Knežević.

On je dodao da je DNP kasnije napustio vlast jer je postalo jasno da Vlada Milojka Spajića nema namjeru da otvori i riješi pitanja srpskog jezika, trobojke, himne i državljanstva.

Kao jedan od prelomnih trenutaka naveo je policijsku intervenciju u Botunu, gdje se, zajedno sa mještanima Zete, protivio izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

„Kada sam vidio da su spremni da izvedu stotine policajaca protiv jednog sela, donijeli smo odluku da napustimo Vladu. Mogu da me uhapse i pošalju u zatvor, ali neću da objašnjavam zašto sam branio pravo građana na životnu sredinu”, poručio je Knežević.

Zagreb uslovljava evropski put Crne Gore

Govoreći o odnosima Crne Gore i Hrvatske, Knežević je ocijenio da Zagreb sve snažnije uslovljava evropski put Podgorice pitanjima razgraničenja na Prevlaci, školskog broda „Jadran”, nekadašnjeg logora Morinj i imovine u Boki kotorskoj.

Istovremeno je oštro kritikovao odnos Hrvatske prema Srbima, kao i tolerisanje ustaških simbola i pjesama kojima se veličaju zločini i progon srpskog stanovništva.

„Kada neko veliča zločine nad Srbima ili progon stotina hiljada Srba, država mora da reaguje. U Crnoj Gori se, međutim, pjesme Marka Perkovića Tompsona mogu čuti tokom pojedinih proslava, dok se to pravda građanskim pravima”, rekao je Knežević.

Osvrćući se na pohod na Dubrovnik, naveo je da političku odgovornost treba da snose oni koji su pozivali rezerviste na ratište, a ne građani koji su, kako je rekao, bili suočeni sa prijetnjama zatvorskim kaznama ukoliko odbiju mobilizaciju.

„Da je bilo penala, Vulević bi se sam predao”

Knežević je komentarisao i hapšenje Vuka Vulevića u Beogradu, ironično primjećujući da su pojedini crnogorski funkcioneri pokušali da zasluge za akciju srpske policije naknadno pripišu službama Crne Gore.

„Kada je počela utakmica, informacija je bila da ga je uhapsila Srbija. U produžecima je ispalo da ga je uhapsila Crna Gora. Da je bilo penala, vjerovatno bi se sam predao na granici”, kazao je Knežević.

On je ocijenio da bi Vulević mogao da bude važan svjedok u rasvjetljavanju više nerazjašnjenih ubistava, ali i mogućih veza organizovanog kriminala sa pojedinim djelovima crnogorskog bezbjednosnog sektora.

Prema Kneževićevim tvrdnjama, sukob škaljarskog i kavačkog klana odnio je više od 170 života, dok se djelovanje tih kriminalnih grupa iz Crne Gore proširilo na Srbiju, zapadnu Evropu i Južnu Ameriku.

„Gotovo da nema Skaj prepiske u kojoj se ne pojavljuje neki policajac za koga se tvrdi da je bio na platnom spisku jednog od klanova. Danas, kada neko pomene Kotor, prva asocijacija više nisu njegove prirodne ljepote, već škaljarski i kavački klan”, rekao je on.

Knežević je ponovio tvrdnju da se vođa kavačkog klana Radoje Zvicer krije u Crnoj Gori, navodeći da je zbog takvih izjava dobio prijetnje smrću, na koje policija, kako tvrdi, nije adekvatno reagovala.

„Povukao bih priznanje takozvanog Kosova”

Govoreći o svojim političkim ciljevima, predsjednik DNP-a poručio je da bi, ukoliko bi dobio samostalnu većinu i postao premijer Crne Gore, njegova prva odluka bila povlačenje priznanja takozvanog Kosova.

„Tako mi Bog pomogao, povukao bih priznanje Kosova. Moja prva posjeta ne bi bila Briselu, Zagrebu, Prištini ili Tirani, već Beogradu”, rekao je Knežević.

On je naveo da je ponosan što je Zeta usvojila odluku kojom se traži povlačenje priznanja takozvanog Kosova, izražavajući očekivanje da bi isti korak mogla da preduzmu i Pljevlja.

Knežević je ocijenio da se u dijelu crnogorskih medija i političkih struktura godinama vodi kontinuirana kampanja protiv Srbije i njenog predsjednika Aleksandra Vučića.

„Aleksandar Vučić jedna je od najčešće pominjanih ličnosti u crnogorskim medijima. Ujedinili su se vlast i DPS u odnosu prema Srbiji”, naveo je lider DNP-a.

Na kraju razgovora najavio je da će u narednom periodu raditi na okupljanju novog srpskog političkog bloka, koji bi zajednički nastupio na izborima predviđenim za 2027. godinu.

„Učiniću sve da 2027. godinu dočekamo kao pobjednici”, zaključio je Knežević.