Šema isplata u slučaju izgradnje vjetroelektrane na lokalitetu Možura otvara ozbiljne sumnje u višemilionsku korupciju, poručeno je na današnjoj sjednici Anketnog odbora Skupštine Crne Gore, koji se bavi ovom aferom.

Sjednicu je sazvao predsjedavajući odborom Dritan Abazović, sa ciljem prikupljanja informacija i utvrđivanja činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata tokom realizacije ovog projekta. Sjednica je počela uz prisustvo opozicionih poslanika, a na dnevnom redu našlo se predstavljanje slučaja, analiza dostupnih podataka, kao i definisanje daljih aktivnosti odbora, uključujući pribavljanje dokumentacije i utvrđivanje liste lica za saslušanje.

Abazović je istakao da je pred odborom ozbiljan zadatak – rasvjetljavanje, kako je naveo, jedne od najvećih korupcionaških afera u novijoj istoriji Crne Gore. On je izrazio optimizam u pogledu rada odbora, naglašavajući da će se insistirati na utvrđivanju pune istine.

Sa druge strane, poslanik DPS-a Nikola Rakočević ukazao je da postoji mnogo otvorenih pitanja, ali i da metodologija rada odbora nije adekvatna. Prema njegovim riječima, ključne podatke trebalo je pribavljati od nadležnih institucija, a ne kroz javne prezentacije poslanika. DPS je odboru uputio i zvaničan dopis u kojem izražava nesaglasje sa načinom rada, dok je Rakočević negirao navode da je ta partija tražila skraćenje roka rada odbora sa godinu na šest mjeseci.

Abazović je tokom sjednice predstavio detaljan istorijat projekta, navodeći da cijela priča počinje još 2007. godine ulaskom španske kompanije Fersa. Posebno je ukazao na kompleksnu šemu isplata i preprodaje udjela, u kojoj se, kako je rekao, pojavljuju i imena domaćih i međunarodnih aktera.

Prema njegovim navodima, firme Fersa i Cifideks prodale su svoj udio u projektu kompaniji koja dotad nije bila poznata javnosti, što je ocijenio kao primjer nesavjesnog poslovanja. Cifideks je, kako tvrdi, fiktivna firma registrovana na Sejšelima, a u cijeli proces bila je uključena i kompanija 17 Black, koja je finansirala kupovinu akcija.

„U ime firme 17 Black pojavljuje se Jirgen Fenek, koji je kasnije optužen za ubistvo novinarke Dafne Karuane Galicije na Malti, koja je upravo istraživala ovaj projekat“, rekao je Abazović, dodajući da posjeduje dokumentaciju o registraciji spornih firmi.

Prema iznesenim podacima, kompanija Cifideks kupila je udio u projektu za 2,9 miliona eura, da bi ga kasnije prodala malteškoj državnoj kompaniji Enemalta za 11,3 miliona eura. Abazović je ukazao i na činjenicu da Vlada Crne Gore 2015. godine usvaja informaciju u kojoj se Cifideks uopšte ne pominje, uprkos tome što je formalno postao vlasnik projekta.

On je najavio da će odbor predložiti saslušanje više osoba, među kojima su Milena Popović, koja se, kako tvrdi, pominje u više segmenata šeme, kao i advokat Bojan Vujović, koji je formalno predstavljao Cifideks. U šemi se, prema njegovim riječima, pojavljuje i Marko Vujović, koji je imao konsultantski ugovor vrijedan 40.000 eura, nakon čega je firma ugašena.

Abazović je posebno naglasio da su pojedini zastupnici spornih firmi ranije bili zaposleni u Vladi Crne Gore, što, kako tvrdi, dodatno ukazuje na potencijalni sukob interesa i zloupotrebu položaja. On je naveo i rodbinske veze sa bivšim ministrom urbanizma Branimirnom Gvozdenovićem, za kojeg smatra da je imao ključnu ulogu u ovom procesu.

„Poenta cijele konstrukcije bila je izvlačenje novca, jer nije bilo nijednog realnog razloga da se posao ne završi direktno između Ferse i Enemalte“, kazao je Abazović.

On je predložio da Crna Gora pokrene odštetni zahtjev protiv kompanije Fersa zbog narušavanja ugleda države, ističući da je država pretrpjela višestruku štetu. Takođe je naveo da je projekat mogao biti realizovan kroz Elektroprivredu Crne Gore, bez davanja subvencija privatnim kompanijama.

Zamjenik predsjednika odbora Dejan Đurović (NSD) postavio je pitanje zakonitosti ugovora između Cifideksa i Enemalte, navodeći da je kupovina obavljena bez saglasnosti države.

Rakočević je, s druge strane, odbacio tvrdnje da je Evropski parlament usvajao rezolucije u kojima se pominje Možura, ocjenjujući takve navode kao manipulaciju. On je otvorio i pitanje odgovornosti vlasti nakon 2020. godine, navodeći da nijedna od tri vlade nije pokrenula raskid ugovora niti tražila odštetu.

Razlozi za formiranje Anketnog odbora, kako je naglašeno, leže u sumnjama da se radi o međunarodnoj korupcionaškoj aferi čiji kraci vode do Crne Gore, kroz poslove zakupa, izgradnje i upravljanja vjetroelektranom na Možuri.

Prema dostupnim podacima, ovaj projekat bi kroz sistem subvencionisane proizvodnje električne energije mogao da košta državu oko 115 miliona eura u narednih 12 godina. Kompanija „Mozura Wind Park“, koja upravlja vjetroelektranom između Bara i Ulcinja, godinama posluje preko Prve banke, u kojoj je najveći pojedinačni akcionar Aco Đukanović, brat bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića.

Sjednica odbora predstavlja tek početak parlamentarne istrage, a očekuje se da će u narednom periodu biti saslušan veći broj svjedoka i prikupljena dodatna dokumentacija koja bi mogla rasvijetliti sve okolnosti ovog slučaja.