Najava podizanja spomenika Puniši Račiću u Crnoj Gori ponovo je izazvala burne reakcije dijela nevladinog sektora, koji već godinama nastupa protiv gotovo svake srpske inicijative u državi.

U zajedničkom saopštenju, više organizacija – među kojima su Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), te nekoliko manjih udruženja i aktivista – zatražili su od državnih organa da zaustave ovaj projekat.

Srpsko pamćenje i nasleđe


Inicijatori podizanja spomenika ističu da je riječ o dijelu kulturno-istorijskog nasljeđa srpskog naroda u Crnoj Gori, koji nije usmjeren protiv bilo koga, već služi očuvanju istorijskog pamćenja i identiteta. Podsjećaju da su u zemlji već podignuti brojni spomenici ličnostima čije je djelovanje bilo kontroverzno, ali da ti primjeri nikada nisu naišli na otpor istih NVO koje sada dižu glas.

„Ovdje nije riječ o glorifikaciji tragičnih događaja, već o pravu jednog naroda da njegovi značajni istorijski akteri dobiju obilježje. Identično pravo imaju i drugi, pa zašto bi Srbima bilo uskraćeno?“, pitaju zagovornici inicijative.

Dvostruki aršini


Posebno je uočljivo da isti aktivisti, koji sada traže uključivanje ANB-a, Tužilaštva i policije, nisu reagovali kada su se podizali spomenici ličnostima koje su u istoriji imale negativan odnos prema srpskom narodu. Zato se i najnovije protivljenje tumači kao još jedan u nizu pokušaja da se srpski identitet marginalizuje iz javnog života Crne Gore.

Podizanje spomenika Puniši Račiću očigledno će i dalje dijeliti javnost, ali ostaje činjenica da ova inicijativa nije izolovan slučaj, već dio šireg pitanja odnosa prema srpskom nasljeđu u Crnoj Gori. Dok jedni insistiraju na očuvanju istorijskog pamćenja i prava na nacionalnu afirmaciju, drugi pokušavaju da svaku srpsku inicijativu proglase prijetnjom po državu i njen evropski put.