Direktor Klinike za kardiologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Nikola Pavlović kazao je za „Dan“ da je, prema njihovim podacima, od početka godine u toj ustanovi od srčanog napada (infarkta) liječeno preko 1.000 pacijenata i da osnovano sumnjaju da je virus korona u određenoj mjeri odgovoran za povećanje broja oboljelih.

Pavlović ističe da su registrovali za oko 30 odsto povećen broj pacijenata sa infarktom i upozorava da čak 35 odsto građana premine od akutnog srčanog udara od čega značajan broj onih koji i ne stignu do bolnice.

On kaže da se nerijetko dešava da imaju pacijente u četrdesetim godinama, što nije slučaj u razvijenim državama. Institut za javno zdravlje je juče povodom Svjetskog dana srca saopštio da se u Crnoj Gori od infarkta miokarda i angine pektoris godišnje liječi preko 1.000 osoba.

– Od početka ove godine do danas u KCCG je liječeno preko 1.000 pacijenata sa dijagnozom infarkt miokarda. Radi se o pacijentima koji su preko Urgentnog centra hospitalizovani na Klinici za kardiologiju ili koji su nakon inicijalne obrade u regionalnim bolnicama prevedeni u KCCG radi invazivne dijagnostičke obrade. Ovaj broj predstavlja uvećanje 20 do 30 odsto u odnosu na prosjek prethodnih nekoliko godina. U vezi sa povećanjem broja pacijenata sa dijagnozom akutni srčani udar sa kojim se suočavamo ne postoji studija koja bi dokazala povezanost ovog porasta sa pandemijom obolijevanja od kovid-19 infekcije, ali s obzirom na podatak sa kojim smo se veliki broj puta suočili u svakodnevnoj kliničkoj praksi prethodnih godina osnovano je posumnjati da je ova virusna infekcija u određenoj mjeri odgovorna za porast incidence infarkta miokarda i drugih aspekata koronarne bolesti kao i drugih kardiovaskularnih oboljenja – ističe Pavlović.

Uzroci nezdrava ishrana, duvan i alkohol

Iz Instituta ističu da se kardiovaskularne bolesti (KVB) klinički najčešće manifestuju u srednjem i starijem životnom dobu, nakon mnogo godina nezdravog načina života (nezdrava ishrana, fizička neaktivnost, upotreba duvana, štetna upotreba alkohola) i prisustva faktora rizika (povišena vrijednost masnoće u krvi, povišen krvni pritisak, povišena vrijednost šećera u krvi, prekomjerna težina).

– Međutim, sve češće se ova oboljenja evidentiraju i kod pripadnika populacije mlađe životne dobi. Dokazano je da prestanak upotrebe duvana, smanjenje soli u ishrani, konzumiranje više voća i povrća, redovna fizička aktivnost i izbjegavanje štetne upotrebe alkohola smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ključnu ulogu za motivisanje ljudi da usvoje i održe zdravo ponašanje imaju zdravstvene politike koje bi bile usmjerene na stvaranje povoljnog okruženja koje bi podržalo izbor zdravih životnih stilova – kažu iz Instituta.

On navodi da od kardiovaskularnih oboljenja obolijevaju skoro sve uzrasne kategorije i poziva građane da preventivno djeluju i spriječe obolijevanje srca.

– U Crnoj Gori su obolijevanjem od koronarne bolesti – srčanog udara zahvaćene sve starosne grupe, a, nažalost, nerijetko i populacija četvrte decenije života što u razvijenim zemljama sa uznapredovalom prevencijom pojave ovih oboljenja nije slučaj. Ove podatke smatramo izrazito zabrinjavajućim i apelujemo da se na svaki mogući način poveća intenzitet preventivnog djelovanja u opštoj populaciji. Prema podacima iz literature, procenat umiranja od akutnog srčanog udara je oko 35 odsto. Moramo napomenuti da ogroman udio ovih pacijenata otpada na prehospitalnu smrtnost, tj. na pacijente koji naprasno umru prije nego što stignu do bolnice. Ukoliko pacijent sa akutnim srčanim udarom na vrijeme dođe do bolnice i ukoliko se hospitalizuje intrahospitalni mortalitet je znatno manji – navodi Pavlović.