Bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore i profesor ustavnog prava dr Blagota Mitrić kaže da je odlukom o zamrzavanju imovine ruskim državljanima, osim što je grubo pogazila Ustav, Vlada napravila opasan presedan, koji može izazvati dodatne komplikacije u našem pravnom sistemu.
– Riječ je o svojinskim pravima, a to su osnovna ljudska prava i radi se o opasnom presedanu. Odluka Vlade Crne Gore da uvede sankcije Rusiji i njenim državljanima nije smjela da izazove zamrzavanje ili blokiranje imovine bilo kojeg pojedinca, bez obzira na to što se nalazi na spisku lica kojima su uvedene sankcije – kaže Mitrić za "Dan".
– Prema crnogorskom Ustavu i zakonima, oduzimanje imovine može se desiti samo u slučaju krivičnih djela, i to nakon donošenja pravosnažne sudske odluke i pravičnog suđenja. Kada je u pitanju imovina stranih državljana, Crna Gora jemči pravo svojine stranim državljanima i niko ne može biti lišen svojine, osim kada to zahtijeva javni interes uz pravičnu naknadu. To je, međutim, pitanje eksproprijacije – kaže dr Blagota Mitrić.
On naglašava da je druga strana medalje materijalnopravni aspekt Ustava.
– A to je da se po članu 58 Ustava Crne Gore jemči pravo svojine svakom građaninu koji je posjeduje u našoj državi. Ustavom su strani državljani potpuno izjednačeni sa crnogorskim u poglednu sticanja prava svojine, čak i nad nepokretnostima. Prema Ustavu Crne Gore, niko ne može biti lišen prava svojine, osim kada to zahtijeva javni interes i uz pravičnu naknadu. Kada se povežu ustavni aspekt i taj materijalnopravni aspekt, koji je u svijetu prava veoma važan, ta odluka Vlade o izricanju sankcija je nepravedna i neustavna – objasnio je Mitrić.
Podsjetimo, nedavno je i novinar Predrag Zečević, preko punomoćnika advokata Marka Ivanovića, predao Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članova 18 i 19 Zakona o restriktivnim mjerama iz 2018. godine. Prema tom zakonu, državni organi Crne Gore su zamrzli imovinu ruskim državljanima, a podnosioci inicijative smatraju da to nije u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore.
[embed]https://aloonline.me/vijesti/ilija-gromovnik-sveti/[/embed]
U Inicijativi se navodi da odredbe člana 18 i člana 19 Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama nijesu u skladu sa Ustavom Crne Gore, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, odnosno Zakonom o ratifikaciji Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, izmijenjene u skladu sa protokolom broj 11.
Podnosilac inicijative Predrag Zečević je kazao da nije sporno da Crna Gora treba da slijedi politiku EU i sankcije Rusiji, zbog agresije na Ukrajinu, ali da zamrzavanje imovine bez odluke suda može nanijeti državi ogromnu štetu.
– Plašim se da primjenom pojedinih članova Zakona o restriktivnim mjerama mogu državu koštati u vidu znatno lošije turističke sezone, čega smo svjedoci, kao i milionskim odštetnim zahtjevima – zaključio je Zečević.
I dr Mitrić vidi opasnost od primjene sankcija na pojedince.
– Ustavni sud će sigurno prihvatiti ovu inicijativu. Nema razloga da je odbije i da ne konstatuje da je odluka Vlade o uvođenju sankcija pojedincima, bez obzira na to iz koje su zemlje i bez obzira na to šta je njihova država uradila, protivustavna. U odluci Vlade o zamrzavanju imovine stranim državljanima, nema ni mrvce pravnog osnova, međunarodnog osnova ali ni ustavnog osnova. Ne možemo zabraniti stranim državljanima da raspolažu svojom imovinom u našoj državi ako nije u pitanju javni interes – tvrdi Mitrić.