DANAS JE VASKRS - NAJVEĆI HRIŠĆANSKI PRAZNIK

Vaskrs je najveći hrišćanski praznik jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih, kao pobjedu vjere i života nad smrću.

Suštinu i načelo hrišćanske vjere objasnio je Sveti apostol Pavle, čija je propovijed osnažila i usmjerila novozavjetnu vjeru.

Isus je svojim vaskrsenjem pobijedio tamu i smrt i otvorio rajska vrata i put spasenja čitavom ljudskom rodu.

Prema jevanđeljima, događaj se zbio na grobu Hristovom, a radosnu vijest je ženama mironosicama, "Mariji Magdaleni i drugoj Mariji", saopštio arhangel Gavrilo.

"A lice njegovo bijaše kao munja i odjelo njegovo kao sneg", zapisao je jevanđelist Matej opisujući arhangela Gavrila koji sedi na "grobnom kamenu" i pokazuje prstom na prazan grob.

"Ne bojte se vi, jer znam da Isusa raspetoga tražite. Nije ovdje, jer ustade kao što je kazao", zapisano je u Jevanđelju po Mateju, a slično i u drugim jevanđeljima, koja se završavaju porukama nove vjere čiju propovijed nastavljaju Hristovi apostoli.

Prema odlukama Nikejskog sabora (325. godine), koje do danas poštuju sve pravoslavne crkve, Vaskrs treba slaviti u prvu nedjelju punog mjeseca posle prolećne ravnodnevice, ali obavezno posle jevrejske Pashe.

Prema hrišćanskom predanju, Isus je umro u dane Pashe pa se u nekim jezicima ovaj naziv zadržao i za praznik njegovog vaskrsenja. Poznato je takođe da su rođenje Isusa Hrista, njegovo stradanje i vaskrsenje najavili starozavjetni proroci koji će, kako propovijeda hrišćanstvo, opet doći da najave njegov drugi dolazak među ljude.

https://aloonline.me/lifestyle/jezicke-nedoumice-vaskrs-uskrs-vaskrse-voskrese-vijest/

U knjizi Otkrivenja Jovanovog, kojom se završava Novi zavjet, ti proroci su Ilija i Enok i njihov ponovni dolazak među ljude i stradanje treba da najavi novi dolazak Hristov, kome se nadaju hrišćani.

Neki od običaja za Vaskrs

Za Vaskrs valja ustati rano ujutru, a ne otići na spavanje prije ponoći. Ukoliko bi se otišlo na spavanje prije ponoći, to bi značilo da će do narednog Uskrsa osoba da bude pospana i nesklona poslu

Ujutru se valja umiti vodom u kojoj je potopljen dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskršnje jaje. Djecu valja dotaći crvenim jajetom – da budu crvena i zdrava tokom godine.

Na Uskrs, rano ujutru ljudi su odlazili u crkve na jutrenje. U Rusiji je bio običaj da ako se neko uspava i ne dođe na jutrenje u crkvu idu po njega, polivaju ga vodom, ili ga bacaju u rijeku. U 17. vijeku, Sinod Ruske crkve je posebnim ukazom zabranio provođenje ovog običaja, koji je dovodio i do smrtnih stradanja ljudi. Posle ručka ljudi su se okupljali kod Crkve, a ako u selu nema crkve, pod zapis (sveto drvo).

Za Uskrs se mijese posebni hljebovi. U istočnoj Srbiji i nekim delovima Vojvodine peku se lepinje s umetnutim cijelim jajetom (kovržanjak), koje su međusobno razmjenjuju sa prijateljima.

Na dan Uskrsa se kriju jaja i slatkiši po dvorištu i kući, pa djeca traže skrivene darove;

Na dan Uskrsa neizostavno je i kucanje ili tucanje jajima. Jaja se najprije tucaju vrh u vrh, a posle šotku u šotku. Onaj ko razbije tuđe jaje uzima ga za sebe. Inače, u Banatu uskršnja jaja nisu davana pastirima (ovčarima, svinjarima) da ne bi stoka bolovala u toku godine.

Pokretan praznik

Vaskrs je, dakle, pokretan praznik, koji se određuje prema prirodnom kalendaru i uvijek se vezuje za nedelju sa odstupanjem od 35 dana – od 4. aprila do 8. maja.

Vaskršnje slavlje je za vjernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja se, prema drevnom običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove.

Prvo obojeno jaje ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove "čuvarkuća".

Vjernici razmjenjuju pozdrave – Hristos vaskrse! Vaistinu vaskrse!