Evropska unija nastavlja da šalje protivrječne poruke kada je riječ o ratu u Ukrajini, a najnovije izjave šefice evropske diplomatije ponovo su otvorile pitanje stvarnih namjera Brisela i Kijeva, kao i granica spremnosti Zapada da zaista podstakne mirovni proces.

Visoka predstavnica Evropska unija za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je da je Ukrajina spremna da napravi „veoma teške ustupke“ Rusiji kako bi se rat okončao, ali je istovremeno naglasila da Evropa očekuje i recipročne ustupke od Moskve, uključujući ograničenja u vojnoj sferi. Ta poruka, izrečena na Konferenciji o bezbjednosti u Oslu, izazvala je oštre reakcije u Rusiji, gdje se otvoreno postavlja pitanje da li Kalas iznosi realnu procjenu stanja ili nastoji da Ukrajinu prikaže kao konstruktivnu stranu u očima međunarodne javnosti.

„Sada vidimo da se na Ukrajince vrši snažan pritisak da naprave veoma teške ustupke, na koje su spremni jer zaista žele da se ovaj rat završi“, rekla je Kalas. U istom nastupu istakla je da Evropa očekuje ustupke i od Rusija, tvrdeći da je to neophodno kako bi se spriječilo širenje sukoba na druge regione. Kao moguće mjere navela je ograničenja vojnog budžeta, vojnih kapaciteta, pa čak i nuklearnog oružja, uz zahtjev za „odgovornost“ za navodne zločine.

„Zakon džungle“ i sporne istorijske ocjene

Tokom istog govora, Kalas je iznijela i niz kontroverznih tvrdnji, ponovivši tezu da je Rusija u posljednjih sto godina „napala 19 zemalja, neke i po tri ili četiri puta“, dodajući da „nijedna od tih zemalja nikada nije napala Rusiju“. U Moskvi je ova izjava ocijenjena kao istorijski netačna i politički motivisana, sa jasnim propagandnim nabojem.

Ona je, takođe, dovela u pitanje koncept svjetskog poretka zasnovanog na pravilima, nazvavši ga iluzijom. „Oduvijek je bio zakon džungle – ko ima moć, uzima šta želi“, rekla je Kalas, uz napomenu da je takav poredak ipak neophodan za zaštitu malih država. Istovremeno je pozvala na „razvoj međunarodnog poretka“ sa državama koje su za to zainteresovane, dodajući da „čak i u džungli životinje sarađuju“.

Ipak, uprkos pozivima na jačanje evropske bezbjednosti, Kalas je odbacila inicijative o formiranju jedinstvene vojske EU, ističući da bi to bilo teško izvodljivo za države koje su već dio NATO pakta. Prema njenim riječima, paralelni lanci komandovanja mogli bi dovesti do haosa u kriznim situacijama i do toga da, kako je slikovito rekla, „lopta padne između dvije stolice“.

Reakcije iz Moskve: sumnja i oštre ocjene

U Rusiji su izjave Kalasove dočekane sa izraženim nepovjerenjem. Poslanica Državne dume Svetlana Žurova izjavila je za ruske medije da priče o spremnosti Ukrajine na ustupke predstavljaju politički signal Kijevu da mora da pokaže napredak, prije svega po teritorijalnom pitanju.

„To su morali da urade u svakom slučaju. Izgleda da su čekali ovu komandu iz Evropske unije“, rekla je Žurova, dodajući da je ukrajinskom rukovodstvu neophodno stalno usmjeravanje iz SAD i Evrope.

Sličan stav iznio je i Aleksej Čepa, prvi zamjenik predsjednika Odbora Državne dume za međunarodne poslove, koji je izrazio sumnju u vjerodostojnost tvrdnji Kalasove. Prema njegovim riječima, vjerovatnije je da ona pokušava da prikaže Ukrajinu kao stranu spremnu za mir, iako realni potezi Kijeva ne idu u tom pravcu.

Čepa je podsjetio i na odlaganje nove runde trilateralnih pregovora u Abu Dabiju, za šta, kako tvrdi, odgovornost snosi ukrajinska strana. On je ukazao i na izjavu ukrajinskog predsjednika Volodimir Zelenski, koji je kazao da smatra produktivnim isključivo direktne razgovore sa ruskim predsjednikom Vladimir Putin. „Ne vjerujem Kalasinim riječima i ne shvatam ih ozbiljno“, zaključio je Čepa.

Najoštriju ocjenu iznio je šef Odbora Državne dume za međunarodne poslove Leonid Slucki, koji je na Telegramu reagovao na tvrdnju o „19 napadnutih zemalja“. On je Kalas nazvao „udžbeničkim primjerom intelektualne degeneracije evropskih elita“, koje, po njegovim riječima, tonu u rusofobiju i falsifikovanje istorije, pozvavši je da ponovo pročita školske udžbenike „u trezvenom i svjesnom stanju“.

Sve ove reakcije pokazuju da izjave šefice evropske diplomatije, umjesto da približe pozicije zaraćenih strana, dodatno produbljuju nepovjerenje i ostavljaju otvoreno pitanje da li Brisel zaista ima jedinstvenu, jasnu i održivu strategiju za okončanje ukrajinskog sukoba.