Arapske i druge muslimanske države pokrenule su, kako ocjenjuje Financial Times, „posljednje napore“ da spriječe izbijanje novog rata između Sjedinjene Američke Države i Iran, u trenutku kada su tenzije između Vašingtona i Teherana ponovo naglo eskalirale. Zemlje Persijskog zaliva, prije svega Katar, Oman i Ujedinjeni Arapski Emirati, intenzivno komuniciraju i sa američkom i sa iranskom stranom, nastojeći da zaustave klizanje ka oružanom sukobu.

Prema pisanju britanskog lista, diplomatski kanali rade punom parom, ali za sada bez konkretnog rezultata. „Napori se nastavljaju, ali nikakav stvarni napredak još nije postignut“, rekao je jedan visoki diplomata za Financial Times, upozoravajući da je prostor za diplomatiju sve uži.

Posebnu ulogu u ovim inicijativama preuzela je Turska, koja je, uz Pakistan, javno podržala arapske napore. Ankara će 30. januara biti domaćin razgovora sa iranskim ministrom spoljnih poslova Abas Aragči. Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan otišao je korak dalje, predloživši čak i telekonferenciju između predsjednika SAD Donald Tramp i iranskog predsjednika Masud Pezeškijan, koji važi za umjerenijeg reformatora, ali, kako ističu analitičari, ne može donositi ključne odluke bez saglasnosti vrhovnog vođe Ali Hamnei.

Uprkos ovim diplomatskim signalima, Vašington istovremeno pojačava ratnu retoriku. Tramp je ove sedmice ponovo zaprijetio Teheranu vojnim udarima, poručivši da Iranu „vrijeme ističe“. Američki mediji navode da se u Bijeloj kući razmatraju i opcije „širokog udara“, nakon što preliminarni kontakti oko ograničenja iranskog nuklearnog programa nisu dali rezultate. Iranske vlasti su, sa svoje strane, poručile da će na svaku vojnu akciju odgovoriti „momentalno i odlučno“.

Prema izvorima CNN-a, Trampova administracija razmatra više scenarija, uključujući vazdušne napade na iranske političke i bezbjednosne lidere, nuklearna postrojenja, kao i ključne državne institucije. Takve procjene dodatno su uznemirile saveznike SAD na Bliskom istoku.

Početkom januara, SAD i Iran su preko omanskih diplomata razmijenili poruke u kojima su učestvovali Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Aragči. Razmatrana je mogućnost direktnog sastanka radi deeskalacije, ali do njega nije došlo. Američka strana je postavila stroge preduslove za razgovore, uključujući trajni prekid obogaćivanja uranijuma, nova ograničenja balističkog raketnog programa i obustavu podrške iranskim savezničkim snagama u regionu. Teheran je odgovorio da je spreman da razgovara isključivo o nuklearnom pitanju.

Arapske i druge muslimanske države su, kako navodi Financial Times, direktno upozorile Trampa da bi napad na Iran mogao da izazove širi regionalni sukob, uključujući i odmazdu po naftnim i gasnim postrojenjima u Persijskom zalivu, što bi imalo dalekosežne posljedice po globalnu energetsku bezbjednost.

Ključna prepreka diplomatskom rješenju, međutim, ostaje stav Teherana da su američki zahtjevi ravni kapitulaciji. Takvu opciju, ističu sagovornici britanskog lista, vrhovni vođa Ali Hamnei neće prihvatiti. Stručnjaci za Bliski istok upozoravaju da bi pristajanje na Trampove uslove značilo ozbiljno slabljenje temelja iranske odbrambene strategije i, u ideološkom smislu, priznanje poraza — korak za koji u iranskom političkom vrhu trenutno nema ni volje ni prostora.