U Gostinom dvoru u Moskvi danas je održana velika godišnja konferencija za novinare i direktna linija sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom, događaj koji tradicionalno predstavlja jedan od ključnih političkih i medijskih momenata godine u Rusiji. U okviru programa „Godina u pregledu sa Vladimirom Putinom“, ruski lider uživo analizira rezultate 2025. godine i odgovara na pitanja građana i novinara, koje je odabrala posebna grupa volontera i stručnjaka.

Emisiju vode novinari Ekaterina Berezovska i Pavel Zarubin, a prikupljanje pitanja građana počelo je još 4. decembra i nastavljeno je tokom samog događaja. Prema zvaničnim podacima, predsjednik je primio više od dva miliona pitanja, koja, kao i prošle godine, transkribuje sistem „GigaČet“.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov istakao je da je interesovanje mladih za direktnu liniju ove godine dostiglo neviđen nivo. Prema njegovim riječima, broj mladih učesnika bio je za oko 10 odsto veći nego 2024. godine, što predstavlja novi fenomen u odnosu između mlađih generacija i državnog vrha. Podsjetio je i da je Putin upravo kroz ovaj format u prošlosti ispunjavao želje djece koja su mu se direktno obraćala.


NIS i Srbija: „Prijateljsko rukovodstvo imaće u vidu međudržavni sporazum“


Odgovarajući na pitanje novinara Politike Željka Šajna, Vladimir Putin izjavio je da je Moskva upoznata sa situacijom u kompaniji Naftna industrija Srbije i izrazio uvjerenje da će Rusija i Srbija pronaći zajedničko, prihvatljivo rješenje.

„Znamo šta se događa sa kompanijom NIS. Imamo međudržavni sporazum i polazimo od toga da će prijateljsko srpsko rukovodstvo to imati u vidu. Imamo jasnu predstavu u kom pravcu želimo da zajedno idemo dalje. Radimo na tome i nadam se da ćemo naći potrebno rješenje“, rekao je Putin.

On je naglasio da se, uprkos deklarativnim izjavama o poboljšanju odnosa, nastavlja snažan spoljni sankcioni pritisak, koji je, kako je ocijenio, često instrument demonstracije sile. Moskva, kako je poručio, očekuje da će Beograd ispuniti preuzete obaveze, uz nastavak realizacije zajedničkih projekata od strateškog značaja.

Ukrajina i pregovori: „Spremnost za pravi dijalog trenutno ne postoji“


Govoreći o ukrajinskom sukobu, ruski predsjednik je istakao da Moskva trenutno ne vidi spremnost Kijeva za suštinske mirovne pregovore. Uzroke konflikta locirao je u 2014. godinu i, kako je naveo, neustavni državni udar u Kijevu.

„Sve je počelo državnim udarom 2014. godine i obmanom o mogućnosti mirnog rješavanja problema kroz Minske sporazume“, rekao je Putin.

Iako, kako je naveo, postoje pojedinačni signali o mogućoj spremnosti za dijalog, realne volje za razgovor o ključnim pitanjima – prije svega teritorijalnim – trenutno nema.


Front i bezbjednosne zone: „Inicijativa je u rukama ruske vojske“


Putin je saopštio da je upravo primio izvještaj načelnika Generalštaba o stanju na frontu, navodeći da je nakon protjerivanja ukrajinskih snaga iz Kurske oblasti strateška inicijativa prešla u ruke Oružanih snaga Rusije.

Prema njegovim riječima, Slavjansk, Kramatorsk i Konstantinovka predstavljaju glavna utvrđena područja ukrajinske vojske, građena čitavu deceniju. Potvrdio je i da su ruske snage preuzele kontrolu nad Kupjanskom, gdje je, kako je naveo, opkoljeno oko 3.500 ukrajinskih vojnika.

Pored toga, istakao je da se u Sumskoj i Harkovskoj oblasti formiraju bezbjednosne zone, podsjećajući da su Vovčansk i Kupjansk već pod ruskom kontrolom.

Ekonomija pod kontrolom: rast, inflacija i dug


Govoreći o ekonomiji, Putin je naveo da trenutni rast BDP-a iznosi oko jedan odsto, ali da je ukupni rast u posljednje tri godine dostigao 9,7 odsto, što je znatno više od rasta u evrozoni.

On je naglasio da je namjerno usporavanje rasta u 2026. godini usmjereno na suzbijanje inflacije, sa ciljem da ona padne ispod šest odsto. Javni dug Rusije, kako je rekao, neće preći 20 odsto BDP-a, dok je stopa nezaposlenosti 2,2 odsto.


Imovina u EU: „Ovo nije krađa, već pljačka“


Posebnu pažnju izazvale su Putinove izjave o pokušajima konfiskacije ruske imovine u Evropskoj uniji.

„Krađa je skrivena krađa, a ovo je pljačka“, rekao je Putin, upozoravajući da takvi potezi podrivaju povjerenje u evrozonu i globalni finansijski sistem. Poručio je da će Rusija svoje interese braniti pred sudovima i da će oduzeta sredstva, bez obzira na način, morati da budu vraćena.

Tramp, kompromisi i mir: „Lopta je u dvorištu Zapada“


Ruski predsjednik izjavio je da je Moskva u suštini pristala na predloge američkog predsjednika Donalda Trampa o rješavanju ukrajinske krize, iznesene tokom razgovora u Ankoridžu.

„Prihvatićemo kompromise koji se predlažu, iako to nisu lake odluke“, rekao je Putin, odbacujući tvrdnje da Rusija blokira mirovni proces.

„Lopta je u potpunosti u dvorištu naših zapadnih protivnika, prije svega kijevskog režima i njihovih evropskih sponzora“, poručio je on, dodajući da Rusija želi da 2026. godina bude godina mira i stabilnosti.


NATO, vrijednosti i jedinstvo


Osvrćući se na odnose sa NATO-om, Putin je podsjetio na neispunjena obećanja o neširenju Alijanse i približavanje vojne infrastrukture ruskim granicama, što je, kako je naveo, izazvalo legitimnu zabrinutost Moskve.

Govoreći o jedinstvu, istakao je da se Rusija u vremenima izazova ujedinjuje oko zajedničkih, tradicionalnih vrijednosti. Podsjetio je i na program „Vrijeme heroja“, namijenjen učesnicima specijalne vojne operacije, kako bi nastavili službu državi i u mirnodopskim uslovima.

Na kraju, govoreći o vjeri, Putin je poručio da ne sumnja u postojanje Boga i da upravo zajedničke vrijednosti predstavljaju temelj jedinstva ruskog naroda.