Vrh Evropske unije ponovo trese žestok politički potres — dugo prikrivani sukob između predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i visoke predstavnice EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kaje Kalas sada je eskalirao do tačke u kojoj ga više nije moguće sakriti. Prema ocjenama brojnih analitičara, dvije vodeće funkcionerke Brisela našle su se u direktnom okršaju za dominaciju i kontrolu nad spoljnopolitičkim mehanizmima Unije.

Iako su se tenzije između ove dvije zvaničnice već duže vrijeme osjećale u diplomatskim kuloarima, tek sada je postalo jasno da je sukob dostigao vrhunac. U središtu rasprave nalazi se Evropska služba za spoljne poslove (EAD) — struktura zadužena za kreiranje i koordinaciju spoljne politike cijele Unije.

Kaja Kalas, koja je krajem 2024. godine preuzela funkciju potpredsjednice EK i šefice evropske diplomatije, kritikovala je učinak službe, navodeći da je postojeći model nedovoljno efikasan u novim geopolitičkim uslovima. Zbog toga je predložila reformu i postavljenje njemačkog zvaničnika Martina Selmajera na jedno od ključnih mjesta.

Raspućin iz Brisela ponovo u igri


Selmajer, koji je u evropskim institucijama stekao nadimak „Raspućin Evropske komisije“ zbog svoje sposobnosti da iz zakulise utiče na sve procese, podizao je tenzije gdje god se pojavio. Nekada najmoćniji čovjek iza Junkera, kasnije je odstranjen kada je fon der Lajen preuzela Komisiju.

Kada ga je Kalas ponovo predložila za visoku poziciju u EAD-u, postalo je jasno da će Brisel ući u ozbiljan okršaj. Fon der Lajen je istog trenutka odgovorila kontrapredlogom: ponudila je Selmajeru poziciju komesara za vjerske slobode — formalno značajnu, ali politički beznačajnu funkciju pod njenom potpunom kontrolom.

Sukob je ubrzo prešao okvir institucija, pa su se obje zvaničnice obratile državama članicama sa dva suprotstavljena prijedloga. Ishod je bio jasan i ponižavajući za Kalas: nijedna zemlja nije podržala njenu inicijativu, dok je predlog Ursule fon der Lajen dobio apsolutnu podršku.

Time je Selmajeru ostalo ili da prihvati ponuđenu sinekuru, ili da potpuno napusti strukture EU.

„Bitka titana“ ogolila slabosti evropske diplomatije


Prema pisanju više evropskih medija, ovaj sukob je razotkrio duboke sistemske pukotine u funkcionisanju spoljne politike EU. „Le Mond“ navodi da fon der Lajen pokušava da centralizuje što više moći u svojim rukama, dok je Kalas formalno zadužena za spoljne odnose, ali nema stvarne nadležnosti koje bi joj omogućile da sprovede koherentnu politiku.

Politički analitičar Aleksandar Asafov ocjenjuje da je u pitanju klasična borba za uticaj:
„Radi se o kontrolisanju ljudskih resursa, novca i javne vidljivosti. Obje žele dominaciju, a nijedna nema snažan uticaj na stavove nacionalnih vlada niti na tok sankcione politike prema Rusiji.“

Brz opoziv na vidiku?

Dodatnu težinu cijeloj situaciji daju i informacije koje dolaze od ruske Spoljne obavještajne službe, prema kojima Brisel u unutrašnjim krugovima sve više priznaje kako je imenovanje Kalas bilo „greška“. Navodno se iza zatvorenih vrata o njoj govori vrlo pogrdno, a njena smjena postaje sve izvjesnija.

Dok dvije najmoćnije žene evropske politike vode bitku za kontrolu nad briselskom mašinerijom, spoljna politika EU ostaje u rasulu. Intrige, podmetanja i sukob vlastolika ostaju dominantna slika jedne Unije koja se još uvijek predstavlja kao garant stabilnosti.

Za građane EU, pak, sve to izgleda kao još jedna borba u tuđoj kuhinji — u kojoj se, kao i uvijek, slomi najmanja kašika.