Strožije nacionalne politike migracije i kontrole granica mogle bi dovesti do uništenja EU, upozorila je bivša njemačka kancelarka Angela Merkel, nakon nedavnog poteza Berlina da obuzda priliv tražilaca azila, prenosi ALOonline.

Merkelova je to izjavila na Jugozapadnom forumu štampe u Noj-Ulmu prošle nedelje, gdje se pojavila kako bi predstavila svoje memoare „Sloboda“.

„Ne vjerujem da možemo odlučno da se borimo protiv ilegalnih migracija na njemačko-austrijskoj ili njemačko-poljskoj granici. Oduvijek sam se zalagala za evropska rešenja“, rekla je Merkelova kada su je pitali o najnovijim mjerama koje je usvojio kabinet kancelara Fridriha Merca.

Nove politike, koje je ranije ovog mjeseca uveo ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrint, zabranjuju zahtjeve za azil na svim njemačkim kopnenim granicama – što predstavlja oštar preokret u odnosu na politiku otvorenih granica Merkelove iz 2015. godine. Izuzeci su napravljeni za djecu, trudnice i druge ranjive osobe.

Prema riječima Merkelove, ovaj potez ugrožava i slobodu kretanja unutar EU i integritet Šengenske zone, koja omogućava putovanje bez viza u većem dijelu bloka. Ona je insistirala da se o bilo kakvim reformama imigracionog i putnog sistema treba dogovoriti na nivou EU.

„U suprotnom, mogli bismo da vidimo uništenje Evrope“, upozorila je.

Merkelina politika „otvorenih vrata“ iz 2015. godine naišla je na žestoke političke reakcije, a kritičari su je nazvali „katastrofalnom“ nakon što je više od milion migranata dozvoljeno da uđe u Njemačku tokom vrhunca izbjegličke krize 2015-16.

Njemačka ostaje glavna destinacija za tražioce azila u EU. U 2023. godini primila je preko 237.000 zahtjeva za azil – otprilike četvrtinu ukupnog broja zahtjeva u bloku, prema statistici EU.

Merc je obećao da će pooštriti granične kontrole tokom svoje kampanje uoči prijevremenih izbora u februaru, usred rastuće javne podrške desničarskoj Alternativi za Njemačku (AfD), koja je poznata po svom antiimigracionom stavu.

AfD je osvojila drugo mjesto sa 20,8% glasova, ali su je vodeće stranke isključile iz koalicionih pregovora i formiranja vlade.

Ranije ovog mjeseca, njemačka obavještajna agencija zvanično je označila AfD kao „potvrđeni ekstremistički entitet“.

Klasifikacija je privremeno suspendovana nakon pravnih izazova i rastućeg negodovanja javnosti, ali visoki zvaničnici – uključujući članove vladajuće koalicije – nastavili su da traže pravne osnove za formalnu zabranu stranke.

Ranije ove nedelje, njemačka policija je upozorila da će službenici možda moći da sprovode nove propise samo „još nekoliko nedelja“ zbog rastućeg pritiska na osoblje stacionirano na granicama – uprkos raspoređivanju dodatnih 3.000 policajaca za podršku 11.000 koji su već stacionirani na ključnim prelazima.