Osim iz Banjaluke, koja od početka tvrdi da je Kristijan Šmit neovlašćeno preuzeo poziciju visokog predstavnika u BiH, on se suočava i sa sve glasnijim prozivkama iz svoje matične države, Njemačke, čija javnost traži odgovore - ko ga je poslao, zašto i dalje obavlja funkciju bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, da li je i kakvu štetu napravio...
Iz Berlina je čak bilo informacija da je njegov slučaj završio pred ombudsmanom, koji se nalazi pri Bundestagu i preispituje krše li njemački državljani i diplomate ljudska prava. Čelnici Srpske i njeni građani uvjereni su da će Šmita jednog dana stići zaslužena kazna za to što se svrstao na stranu političkog Sarajeva, s ciljem da se Republika Srpska razvlasti i svede na praznu ljušturu, a sve gazeći Dejtonski sporazum.
Kulminacija njegovih nepočinstava je proces koji je "zakuvao" protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Poslanička grupa stranke Alternativa za Njemačku (AfD), koja je na nedeljnim izborima osvojila drugo mjesto, postavila je pitanja u njemačkom Bundestagu upravo oko legitimiteta Šmita, ukazujući da je otišao na funkciju u Sarajevo bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, jer su Rusija i Kina odbile da potvrde njegovo imenovanje.
Uoči izricanja presude predsjedniku Republike Srpske, Šmit se juče sastao da komandantom štaba NATO Sarajevo, brigadnim generalom Metjuom Valasom, o čemu se pohvalio na društenoj mreži "Iks":
- Sastanak sa komandantom NATO BiH, brigadnim generalom Metjuom Valasom. Sadržajan razgovor o trenutnoj političkoj i bezbjednosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i regionu Zapadnog Balkana. Sigurno i bezbjedno okruženje ključno je za prosperitet i razvoj - napisao je Šmit.
U zahtjevu, koji su podnijeli poslanik Jan Venzel Šmit i poslanička grupa AfD, stoji da je Kristijana Šmita, u maju 2021. godine imenovao Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira. To što odluku nije potvrdio SB UN, prema stavu podnosilaca zahtjeva, dovodi u sumnju međunarodnopravnu legitimnost njegove funkcije i odluka. Uprkos tome, "visoki predstavnik", kako ističu poslanici AfD, donio je više odluka koje duboko zadiru u ustavni poredak BiH. I iznose ozbiljne sumnje da su time prekoračene nadležnosti visokog predstavnika. Oni su zato Saveznoj vladi postavili 18 konkretnih pitanja.
- Da li je Savezna vlada formirala stav o međunarodnopravnoj legitimaciji Kristijana Šmita, s obzirom na izostanak odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, i ako jeste, kakav je taj stav?
- Koje posledice Savezna vlada izvlači iz činjenice da su Ruska Federacija i Kina odbile da potvrde Kristijana Šmita kao visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN?
- Koje je pravno obavezujuće odluke, prema procjeni Savezne vlade, Šmit donio u 2022. i 2023. godini, da li je Savezna vlada formirala stav o tim odlukama i kakav je on?
- Da li Savezna vlada u tim odlukama vidi prekoračenje nadležnosti koje Šmit ima prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, i ako ne, zašto ne?
- Kakve posledice Savezna vlada vidi po stabilnost i suverenitet BiH usled ovih mjera?
- Da li je Savezna vlada preduzela korake da se imenovanje Šmita potvrdi u SB UN, ako jeste, koje, odnosno ako nije, zašto nije?
- Planira li Savezna vlada zalaganje za reformu mehanizama imenovanja Šmita kako bi se njegova međunarodna legitimnost ojačala, i ako da, na koji način?
- Da li se Savezna vlada bavila pitanjem jesu li politički procesi u BiH - posebno protiv predstavnika Republike Srpske - politički motivisani, i ako jeste, kakva su saznanja dostupna i koje mere preduzima da osigura pravične i transparentne procese?
- Da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li odluke Šmita mogu dovesti do dalje političke destabilizacije regiona, i ako jeste, kakav je taj stav?
- Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kako ocjenjuje djelovanje Šmita u kontekstu suvereniteta i nezavisnosti BiH?
- Ima li Savezna vlada stav o tome da li je djelovanje Šmita vrijedno podrške, čak i ako ga lokalni akteri i međunarodni partneri smatraju pravno upitnim?
- Da li je Savezna vlada formirala stav o različitim međunarodnim pozicijama u vezi s imenovanjem i djelovanjem Šmita?
- Vodi li Savezna vlada razgovore s međunarodnim partnerima kako bi razvila zajednički stav o ulozi Šmita?
- Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kakve posledice odluke Šmita imaju po ekonomsku stabilnost BiH?
- Vidi li Savezna vlada mogućnost ekonomske podrške od EU radi smanjenja napetosti u regionu, i ako da, kakvu?
- Planira li Savezna vlada korake kako bi pomogla BiH u sprovođenju reformi za integraciju u EU, i ako da, koje?
- Da li Savezna vlada smatra da trenutna uloga Šmita doprinosi ili ometa dugoročni mirovni proces i političku stabilnost zemlje, i ako da, na koji način?
- Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kakav uticaj odluke Šmita imaju na zaštitu ljudskih prava u BiH?
Advokat Goran Petronijević, iz tima odbrane predsjednika Dodika, smatra da Vlada Njemačke i Bundestag neće moći da daju drugačiji odgovor od onoga koji mi znamo, a to je da visoki predstavnik u BiH u proteklom periodu, od 2021. godine do danas nije postojao:
- Šmit je jednostavno bio samozvanac koji je sebe predstavljao kao visokog predstavnika. On je ukazao i da Šmit, na konferenciji za novinare prije dva dana, nije sebe potpisao kao visokog predstavnika, već kao predsedavajućeg Savjeta za implementaciju mira (PIK), "što govori da je svestan da njegovo imenovanje nije bilo legalno i legitimno, a samim tim i nijedna odluka koju je donosio u svojstvu visokog predstavnika.
"Zaradio" i krivičnu 2023.
Početkom jula 2023. Dodik je Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci podnio krivičnu prijavu protiv Šmita.
- On se već duže neovlašćeno bavi poslovima visokog predstavnika, za šta nema odluku SB UN. U namjeri da se Republici Srpskoj nanese šteta, Šmit se lažno predstavlja kao službeno lice, znajući da nije imenovan u skladu s Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma - naveo je tada Dodik, precizirajući da je Šmit počinio krivična djela neovlašćeno bavljenje određenim zanimanjem i lažno predstavljanje, po članovima 310 i 313 Krivičnog zakonika RS. Iz tužilaštva su poručili da su po prijemu prijave formirali predmet koji je dodeljen u rad postupajućem tužiocu.
