Tri zemlje istog dana - Norveška, Irska i Španija - objavile su odluku da priznaju Palestinu. U početku to nisu namjeravali da urade dok se sukob na Bliskom istoku ne riješi, ali su potom odlučili da će to pomoći da se potpisivanje mirovnog sporazuma približi. Kao odgovor, Izrael je opozvao svoje ambasadore iz ovih zemalja. Dok Hamas pozdravlja međunarodno priznanje, Izraelci obećavaju da će nastaviti borbu uprkos tome, prenosi Aloonline.me.

Norveška, Irska i Španija zvanično su priznale Palestinu. Odluka će stupiti na snagu 28. maja.

Španski premijer Pedro Sančez iznio je u parlamentu predlog za priznavanje palestinske države. Irski premijer Simon Haris i norveški premijer Jonas Gar Store objavili su odluku tokom konferencija za novinare istog dana.

Prema Storeu, ovo će pomoći da se uspostavi mir na Bliskom istoku.

„Kada priznamo Palestinu, moći ćemo bolje da ohrabrimo druge zemlje da podrže izgradnju palestinske države i moći ćemo da pozivamo palestinsku državu na odgovornost“, rekao je Store, a prenosi norveški televizijski kanal NRK .

Haris je zahvalio Norveškoj i Španiji na saradnji i izrazio nadu da će se nastaviti rad na postizanju mira između Izraela i Palestine.

Norveška namjerava da obezbijedi granice Palestine prije 1967. godine – Zapadnu obalu, pojas Gaze i Jerusalim kao zajedničku prestonicu sa Izraelom.

Norveška je odlučila da prizna palestinsku državnost usred sukoba kao „korak ka miru“. Store je napomenuo da palestinske vlasti, „a ne naoružane milicije“, treba da preuzmu odgovornost za mirno rešenje. Norveške vlasti sugerišu da je ova opcija moguća. Naglasili su da ne podržavaju državu koju vodi Hamas. Žele da doprinesu stvaranju zemlje koja je nastala na osnovu palestinskih vlasti.

„Ovo bi Palestincima moglo dati nadu u budućnost“, rekao je Store.

Od 2011. Palestina ima predstavništvo u Norveškoj. Nakon zvaničnog priznanja, biće pretvorena u ambasadu. Norveška je takođe podržala ulazak Palestine u UN.

Kako su reagovali Izrael i Hamas


Izraelski ministar spoljnih poslova Izrael Kac objavio je na društvenim mrežama da se ambasadori Norveške i Irske pozivaju na konsultacije:

- Šaljem jasnu i nedvosmislenu poruku Irskoj i Norveškoj: Izrael neće ćutati pred onima koji potkopavaju njegov suverenitet i ugrožavaju njegovu bezbjednost, napisao je on.

Izrael je kasnije napravio sličan korak prema Španiji. Ambasadori Španije, Norveške i Irske pozvani su u Ministarstvo spoljnih poslova Izraela na „razgovor sa obrazloženjem i sa ukorom“.

Kac je rekao da je priznanje palestinske države od strane EU pokazalo Palestincima i svijetu da se „terorizam plaća“. Ministar je napomenuo da će ovi postupci imati ozbiljne posledice. On tvrdi da priznanje Palestine neće spriječiti njegovu zemlju da postigne svoje ciljeve.

Palestinski pokret Hamas objavio je saopštenje na svom Telegram kanalu u kojem pozdravlja najave Norveške, Irske i Španije da priznaju državu Palestinu i nazvao to „važnim korakom ka potvrđivanju prava palestinskog naroda da uspostavi sopstvenu nezavisnu državu“.

Ruska ocjena


Šef Komisije Saveta Federacije za informacionu politiku i interakciju sa medijima Aleksej Puškov napisao je na Telegram kanalu da su se Norveška i Irska, zemlje „u velikoj mjeri zavisne od Sjedinjenih Država i njihovih političkih pristupa“, složile da priznaju Palestinu kao nezavisnu država. Prema njegovim riječima, ranije su 143 članice UN glasale za proširenje ovlašćenja Palestine u organizaciji, devet je bilo protiv. Puškov je primijetio da je većina saveznika SAD bila uzdržana.

„Dok vodi ofanzivnu operaciju u pojasu Gaze, Izrael vodi odbrambene borbe u zoni svjetske diplomatije i na informativnom frontu, na oba mjesta se nalazi u poziciji povlačenja. Može se pretpostaviti da će se proces globalnog priznanja Palestine nastaviti. Na kraju krajeva, rešenje bliskoistočne krize, koja je stara već oko 80 godina, moguće je samo na osnovu stvaranja i koegzistencije dvije države“, napisao je Puškov.

Zvaničnik je napomenuo da u vezi sa priznavanjem Palestine od strane tri evropske zemlje odjednom, „možemo govoriti o početku perioda priznavanja Palestine od strane zapadnih država“.

Međunarodni politikolog, orijentalista, ekspert RIAC-a Elena Suponina je u izjavi ruskim medijima rekla da Izrael neće uzeti u obzir ove „pokrete evropskih država“.

„Na kraju krajeva, ovo nisu prve države koje su priznale Palestinu. Više od 143 države su je već priznale. U praksi ovo neće napraviti malu razliku. Druga stvar je da Palestina nastoji da uđe u UN kao punopravna članica, a o tome će odlučiti Savjet bezbjednosti UN . Ali tamo pravo veta pripada Sjedinjenim Državama, tako da je malo vjerovatno da će se nešto promijeniti u bliskoj budućnosti. Amerikanci su potpuno na strani Izraela“, rekao je Suponina.

Prema ekspertu, priznanje Palestine ukazuje na raskol u zapadnoj zajednici, pošto su mišljenja zemalja članica EU i SAD podijeljena. Ona tvrdi da je Bliski istok još jednom podijelio zapadni tabor.

Kako prenosi Politico, Belgija i Slovenija su u martu neformalno izrazile namjeru da priznaju i Palestinu, ali je nepoznato da li to zaista namjeravaju da učine. Švedska je već priznala Palestinu. Bugarska, Kipar, Češka Republika, Mađarska, Malta, Rumunija, Poljska i Slovačka su preduzele ovaj korak prije pristupanja EU.

Velike evropske zemlje, uključujući Njemačku i Francusku, finansijski podržavaju Palestinu i imaju predstavništva (ne ambasade - prim. aut. Aloonline.me.) u Ramali , ali nisu zvanično priznale njenu državnost. Istovremeno, SAD, zajedno sa drugim velikim igračima, smatraju da Palestinu treba priznati samo u okviru sporazuma sa Izraelom – de fakto dajući vladi zemlje pravo veta.