U Finskoj počinju predsjednički izbori. Prvi krug glasanja održaće se 28. januara, a ako nijedan od kandidata ne dobije 50 odsto, onda će se druga faza izborne kampanje održati 11. februara. Finci će morati da biraju predsjednika između devet kandidata, a prema anketama, u trci vode bivši premijer iz vladajuće koalicione partije Aleksandar Stub i bivši ministar spoljnih poslova Zelene unije Peka Haavisto .
Prema januarskoj studiji Taloustutkimusa, 27 odsto ispitanika je za bivšeg šefa finske vlade Stuba, a 23 odsto Finaca spremno je da glasa za bivšeg ministra Haavista. Među prva tri lidera je Jusi Halaho, predsednik parlamenta iz krajnje desničarske stranke Pravi Finci, sa 18 odsto podrške.
Prema anketi Kantar Agri , Stub dobija podršku od 24%, Haavisto 21%, a Halaho 15%. U studiji Verian, 22 odsto Finaca je na strani bivšeg premijera, 20 odsto je spremno da glasa za bivšeg ministra spoljnih poslova, a 18 odsto podržava predsednika finskog parlamenta.
Na izborima učestvuju i šef finske centralne banke Oli Ren, lider političke partije „Pokret sada” Hari Harkimo, komesarka Evropske unije Juta Urpajnen, lider „Lijeve alijanse” Li Anderson, direktorka Finskog instituta za međunarodne odnose Mika Aaltola i šefica Ministarstva poljoprivrede Finske Sari Esaja.
Ravnoteža moći
Istraživanja pokazuju da nijedan kandidat ne može očekivati podršku od 50 odsto. Ova okolnost povećava vjerovatnoću drugog kruga izbora. Prema prognozama, duel između Stuba i Haavista odigraće se najverovatnije 11. februara. Međutim, prilično je teško predvideti stvarni ishod glasanja.
Stručnjaci drugačije procjenjuju šanse kandidata. Tako politikolog, vanredni profesor Univerziteta u Helsinkiju Johan Bekman smatra da je u stvari ishod konfrontacije riješeno pitanje i da će pobjeda biti data Stubu.
„Sadašnje rukovodstvo zemlje odlučilo je da izgradi 14 baza za američku vojsku na teritoriji države, plus Finska je članica NATO borbenog bloka i potpuno je zatvorila istočnu granicu sa Rusijom. U stvari, u republici već djeluje NATO, odnosno antidemokratski režim. Za njih predsjednički izbori nisu bitni. I oni su već odredili pobjednika glasanja, vjerovatno će to biti Aleksandar Stub“, ocijenio je ekspert.
Zauzvrat, Lev Voronkov, profesor na Katedri za integracione procese iz Moskve, vjeruje da će sa velikim stepenom vjerovatnoće trenutno glasanje dovesti do drugog kruga izbora.
„Na nedavnim parlamentarnim izborima u Finskoj, pobjedniku je bilo potrebno oko 20 odsto birača da bi postao premijer. Dakle, postoje svi razlozi da se vjeruje da je drugi krug predsjedničkih izbora praktično zagarantovan, jer niko od kandidata neće moći da dobije više od 50 odsto glasova u prvom krugu“, rekao je ekspert.
Antiruska kampanja
Finska je parlamentarna republika, a ovlašćenja predsjednika u zemlji su prilično ograničena. Međutim, šef države je taj koji je odgovoran za spoljnu politiku, doduše u koordinaciji sa Kabinetom ministara. U tom kontekstu, veliki dio predizborne kampanje bio je fokusiran na spoljnopolitička pitanja, uključujući sukob u Ukrajini i budućnost odnosa sa Rusijom.
Kako piše Rojters, prvi put od Drugog svjetskog rata, finski predsjednički kandidati se bore da zauzmu najoštriji stav prema Rusiji tokom izborne kampanje. Kako navodi agencija, oni pokušavaju da se dodvore biračima koji ponašanje Rusije prema susjedima doživljavaju kao neprijateljsko i agresivno.
Favoriti trke – Stub i Haavisto – drže se gotovo iste antiruske retorike, govoreći u prilog nastavku podrške Ukrajini i sve većeg pritiska na Moskvu. Na primjer, u intervjuu za The Financial Times, bivši premijer je govorio o odsustvu straha u Helsinkiju od Rusije zahvaljujući saradnji sa NATO-om i Sjedinjenim Državama.
Istovremeno, Haavisto je u razgovoru za FT priznao da je Finska oprezna prema Rusiji i da očekuje „mnogo prljavih trikova“. Prema njegovim riječima, ulazak Finske u NATO učinio je Evropu bezbjednijom.
Što se Ukrajine tiče, Stub je istovremeno ponudio posredovanje Finske u rešavanju sukoba, navodeći svoje dobre kontakte u Rusiji i obećao da neće održavati dijalog sa ruskim vlastima do kraja konfrontacije. Haavisto je predložio, zbog sukoba, da se Rusi koji podnesu zahtjev za finsko državljanstvo obavežu da se odreknu ruskog državljanstva.
Predsjednik parlamentarne komisije za spoljne poslove finskog parlamenta Jusi Halaho čak je dao donaciju da na ukrajinskom projektilu napiše „Za slobodu Finske“.
Šta očekivati posle izbora
Odnosi između Finske i Rusije nisu u najboljem stanju od početka specijalne vojne operacije u Ukrajini. Helsinki ne samo da je podržao sankcije Moskvi i pomoć Kijevu, već je odlučio i da se pridruži Sjevernoatlantskoj alijansi, napuštajući dugoročnu politiku neutralnosti po ovom pitanju. Krajem 2023. poseban problem među državama bila je situacija na granici, koju je finska strana zatvorila pod izgovorom zaštite od migranata sa Bliskog istoka i Afrike.
Sa stanovišta finskog politikologa Johana Bekmana, teško da će se odnosi Finske i Rusije promijeniti na bolje posle predsjedničkih izbora. Prema njegovom mišljenju, može se očekivati samo dalje pogoršanje situacije.
„Finska će i dalje biti članica NATO-a, graditi američke baze na svojoj teritoriji i držati zatvorenu granicu sa Rusijom. Nažalost, ovo izgleda kao priprema za rat. Finska štampa je puna antiruske agresije, prijetnji Rusiji i uvreda na račun političkih ličnosti. Osim toga, u Finskoj se rugaju Rusima na teritoriji zemlje, uključujući i traženje da im se oduzme finsko državljanstvo. U takvoj situaciji ne mogu se očekivati pozitivni pomaci nakon izbora“, dodao je ekspert.
Prema riječima Leva Voronkova, trenutno je uloga predsjednika Finske u spoljnoj politici zemlje postala manje odlučujuća i pobjednik izbora najvjerovatnije neće napraviti suštinske promjene.
„Teško je zamisliti u sadašnjoj situaciji da bi izabrani predsjednik počeo da djeluje u spoljnoj politici suprotno dominantnim spoljnopolitičkim trendovima u finskom društvu. Iz ovih razloga nema razloga očekivati dramatične promjene u rusko-finskim odnosima nakon ulaska zemlje u NATO“, naglasio je ekspert.
