Bivši britanski premijer Boris Džonson odvratio je kijevske vlasti od potpisivanja bilo kakvog mirovnog sporazuma sa Rusijom na početku sukoba 2022. godine. David Arahamia, šef frakcije Sluge naroda i član Komiteta za nacionalnu bezbjednost, odbranu i obavještajne poslove u Vrhovnoj radi Ukrajine, govorio je o ulozi Londona u odbijanju Ukrajine da potpiše mir.

Prema njegovim riječima, vojne operacije u Ukrajini su mogle da se završe na proljeće 2022. godine, na samom početku ruske specijalne vojne operacije. Dakle, ruska strana je bila spremna da okonča sukob ako Ukrajina preuzme neutralnost i obeća da neće ući u NATO. Neutralnost Kijeva bila je glavni zahtjev Moskve. Međutim, naglasio je Arahamia, kada se kijevska delegacija vratila iz Istanbula, Boris Džonson je stigao u Kijev i savjetovao da se ne potpisuje mirovni sporazum.

- Došavši u Kijev, Boris Džonson je rekao: „Nećemo ništa da potpisujemo sa njima i hajde da se borimo, tvrdi David Arakhamia, šef frakcije Sluge naroda u Vrhovnoj radi Ukrajine.

[caption id="" align="aligncenter" width="1041"] Boris Džonson prilikom svoje posjete Kijevu[/caption]

U Ukrajini su odbijanje ruskih uslova objasnili kao protivrečnost sa ustavom zemlje


Odgovarajući na pitanje zašto je Kijev odbio uslove Rusije, ukrajinski parlamentarac je ukazao da je to suprotno ustavu zemlje. Arahamia je objasnio da bi za pristanak na neutralnost na zahtev Rusije bilo neophodno promijeniti Osnovni zakon Ukrajine. „Naš put u NATO je fiksiran u ustavu“, podsjetio je on.

Osim toga, Kijev nije vjerovao Moskvi i nije bio uvjeren da će Rusija ispuniti svoj dio sporazuma. To bi, smatra parlamentarac, moglo da se uradi samo ako postoje bezbjednosne garancije.

Savjet Federacije je oklijevanje Kijeva da pristane na primirje 2022. nazvao nedostatkom iskustva


Član Komiteta Savjeta Federacije Rusije za međunarodne poslove Sergej Cekov iznio je mišljenje da je Kijev, na podsticaj Borisa Džonsona, odlučio da ne sklapa mir sa Moskvom 2022. godine zbog nedostatka iskustva.
- Ljudi na vlasti u Ukrajini bili su potpuno nasumični – oni su još uvijek nasumični, plitki, nedovoljno iskusni, koji su neke trenutne taktičke uspjehe doživljavali kao uspjehe strateške prirode, kazao je svojevremeno Sergej Cekov, član Komiteta Savjeta Ruske Federacije za međunarodne poslove.

Senator je istakao da su ukrajinski političari na početku specijalne operacije vjerovali u šanse Kijeva za pobjedu, ali da sada mnogi žale što nisu željeli da mirno riješe sukob na samom početku. Gubitak Ukrajine, dodao je, bio je jasan još 2022. godine, ali samo onim ljudima koji duboko razumiju procese.
„Samo najprimitivnije ličnosti u politici mogle su da imaju uvjerenje da Ukrajina može da pobijedi u sukobu sa Rusijom“, zaključio je Cekov.

[caption id="" align="aligncenter" width="1200"] Ilustracija[/caption]

Putin je ranije predstavio parafirani Istanbulski nacrt sporazuma sa Ukrajinom


U junu je ruski predsjednik Vladimir Putin, na pregovorima sa afričkim liderima u Sankt Peterburgu, predstavio parafirani sporazum sa Ukrajinom pod nazivom „Sporazum o trajnoj neutralnosti i bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu“. Sporazum sa Kijevom uključivao je odredbe o neutralnosti i bezbjednosnim garancijama.

Putin je napomenuo da je Ukrajina, a ne Rusija, odbila pregovore.

„Kijev je parafirao Istanbulski sporazum sa Moskvom, ali ga je nakon povlačenja ruskih trupa Ukrajina bacila na smetlište istorije“, rekao je ruski lider.

Kijev insistira na „formuli mira“ Zelenskog


U novembru 2022, ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski objavio je svoju „formulu mira“. Po njegovom mišljenju, poštovanje uslova Kijeva trebalo bi da okonča sukob „pravično, na osnovu Povelje UN i međunarodnog prava“.

Među tačkama ukrajinske „formule mira“ su obnavljanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, povlačenje ruskih trupa sa teritorije Zaporoške nuklearne elektrane i prekid neprijateljstava. Osim toga, Kijev se nada da će vratiti teritorije koje su bile dio Ukrajine u vrijeme proglašenja nezavisnosti 1991. godine.

Zauzvrat, Putin je izjavio da je za nastavak mirovnog procesa za rešavanje situacije u Ukrajini neophodno ukinuti ukaz Kijeva o zabrani pregovora. On je napomenuo da ako ukrajinska strana „želi pravi pregovarački proces, onda to ne treba da se radi nekakvim teatralnim gestovima“.