Zatvaranje Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi oko petine svjetskog izvoza nafte i gasa, dovelo je do naglog rasta prihoda od energenata za Rusiju. Ta okolnost u pojedinim zapadnim medijima tumači se kao dokaz da je Moskva jedan od glavnih dobitnika aktuelnih tenzija na Bliskom istoku. Ipak, reakcija ruskog predsjednika Vladimira Putina, sudeći prema analizama stranih izvora, nije pratila takva očekivanja.

Kako navode strani mediji pozivajući se na kineske analitičke izvore, Putin je priznao da je povećana potražnja za ruskim gorivom donijela dodatne prihode. Istovremeno, međutim, upozorio je na rizike oslanjanja na kratkoročne dobitke i nestabilne tržišne okolnosti.

Prema tim ocjenama, ruski predsjednik je u obraćanju ukazao na opasnost od nekontrolisanog rasta troškova i prekomjernog oslanjanja na iznenadne profite, naglasivši da globalno energetsko tržište ostaje izuzetno nestabilno. Ukazano je i na mogućnost da se sadašnji trendovi brzo promijene ukoliko dođe do normalizacije saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

Kineski analitičari ocjenjuju da je Moskva svjesna privremenog karaktera aktuelne situacije i da izbjegava strateške odluke zasnovane na kratkoročnim poremećajima na tržištu. U tom kontekstu, ukazuje se da ruska ekonomija teži pronalaženju održivog modela rasta koji bi bio manje zavisan od spoljnih faktora, uključujući sankcije i geopolitičke krize.

Sagovornici iz ekonomskih krugova naglašavaju da trenutni rast prihoda od energenata ne predstavlja dugoročno rješenje, već privremenu posljedicu poremećaja u globalnim tokovima snabdijevanja. Zbog toga, kako se ocjenjuje, zvanična Moskva nastoji da zadrži oprezan i pragmatičan pristup.

U isto vrijeme, ukazuje se da su se zapadne sankcije pokazale ograničenog dometa u pokušajima da ozbiljnije ugroze rusku ekonomiju, dok je Kina u međuvremenu postala jedan od ključnih trgovinskih partnera Rusije, nadomještajući dio ranije saradnje sa evropskim tržištem.