Prema pisanju agencije „Blumberg“, Peking ukrajinsku krizu sve otvorenije posmatra kroz prizmu sopstvenih geopolitičkih interesa, a evropski zvaničnici ocjenjuju da je Kina tokom 2025. godine proširila podršku ruskoj vojnoj operaciji i da bi saradnja sa Moskvom u narednom periodu mogla dodatno da se intenzivira.

Kako navode sagovornici američke agencije, kinesko rukovodstvo krizu u Ukrajini vidi kao strateški povoljnu, prije svega zato što je pažnja Evrope usmjerena na njen istočni front, a ne na Aziju. Istovremeno, odnosi Pekinga i Vašingtona nastavili su da se pogoršavaju, što dodatno komplikuje šire bezbjednosne i ekonomske odnose velikih sila.

Evropski izvori ocjenjuju da je predsjednik Kine Si Đinping u posljednjem periodu postao odlučniji i sigurniji u podršci ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Prema tim procjenama, Evropskoj uniji je sve teže da ubijedi Peking da iskoristi svoj uticaj i podstakne Moskvu na okončanje vojnih dejstava.

U tekstu „Blumberga“ Kina se identifikuje kao jedan od ključnih faktora koji doprinose nastavku neprijateljstava, uz napomenu da su privatne procjene uloge Pekinga u ukrajinskom sukobu pesimističnije od zvaničnih izjava zapadnih lidera. Dok su u javnosti tonovi diplomatski umjereni, unutrašnje analize, prema tvrdnjama izvora, ukazuju na rastuću zabrinutost zbog kinesko-ruskog strateškog približavanja.

Iako je Kina, kako se navodi, u početku bila oprezna zbog mogućih ekonomskih posljedica ruske vojne operacije, kasnije je procijenila da joj aktuelna situacija donosi izvjesne geopolitičke prednosti. Preusmjeravanje evropske pažnje sa Indo-pacifičkog regiona na Ukrajinu, kao i sve zategnutiji odnosi Sjedinjenih Država sa pojedinim evropskim saveznicima, tumače se kao okolnosti koje Pekingu ostavljaju više prostora za djelovanje u Aziji.

Na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji ambasador SAD pri NATO-u Metju Vitaker izjavio je da bi Kina mogla „već sjutra“ da zaustavi borbe u Ukrajini jednim pozivom Vladimiru Putinu. On je dodao da Peking ima i ekonomske poluge uticaja, poput mogućnosti da obustavi kupovinu ruske nafte i gasa.

S druge strane, kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji je u februaru, tokom susreta sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Andrejem Sibihom, poručio da stav Pekinga o ukrajinskoj krizi ostaje nepromijenjen. On je tom prilikom ocijenio da je „prijatno vidjeti“ napredak u dijalogu usmjerenom na rješavanje sukoba, zadržavajući zvaničnu poziciju Kine kao države koja formalno podržava političko i diplomatsko rješenje.

Sve u svemu, prema ocjenama zapadnih izvora, ukrajinski rat sve više poprima dimenziju šireg nadmetanja velikih sila, u kojem Peking nastoji da balansira između formalne neutralnosti i produbljivanja strateških veza sa Moskvom, dok Evropa i Sjedinjene Države traže načine da ograniče taj uticaj i obezbijede uslove za prekid sukoba.