Ruske međunarodne rezerve nastavile su snažan rast i u posljednjoj sedmici 2025. godine, dostigavši novi istorijski maksimum od 763,9 milijardi dolara, saopštila je Centralna banka Rusije.

Prema zvaničnim podacima tamošnjeg regulatora, u periodu od 19. do 26. decembra rezerve su uvećane za 11,3 milijarde dolara, što predstavlja rast od 1,5 odsto. Kako je navedeno u saopštenju objavljenom 13. januara, glavni razlog povećanja bila je pozitivna revalorizacija imovine.

„Međunarodne rezerve na kraju dana 26. decembra 2025. godine iznosile su 763,9 milijardi dolara, što je povećanje od 11,3 milijarde dolara tokom prošle nedjelje, uglavnom zbog pozitivne revalvacije“, navedeno je na sajtu Centralne banke.

I prethodne nedjelje, od 12. do 19. decembra, rezerve su bilježile rast od 1,6 odsto, dostigavši 752,6 milijardi dolara, što je u tom trenutku takođe predstavljalo rekordni nivo.

Ruske međunarodne rezerve predstavljaju visokolikvidnu stranu imovinu kojom raspolažu Centralna banka i država. One obuhvataju monetarno zlato, rezervnu poziciju u Međunarodnom monetarnom fondu, kao i deviznu imovinu i ostalu rezervnu aktivu.

Podsjetimo, nakon uvođenja sankcija Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije 2022. godine, Rusija je izgubila pristup gotovo polovini svojih tadašnjih zlatnih i deviznih rezervi. Ministar finansija Anton Siluanov tada je izjavio da je oko 300 milijardi dolara, od ukupno 640 milijardi, zamrznuto u inostranstvu.

Evropska unija je 12. decembra 2025. godine donijela odluku da trajno zamrzne rusku imovinu u vrijednosti od 210 milijardi evra. U tom kontekstu, u evropskim institucijama razmatrana je mogućnost korišćenja tih sredstava za takozvani „reparacioni kredit“ Ukrajini. Kao odgovor na takve planove, Centralna banka Rusije pokrenula je tužbu protiv depozitara Euroclear pred Moskovskim arbitražnim sudom, u iznosu od 18 biliona rubalja.

Međutim, nakon unutrašnjih neslaganja među državama članicama, EU je odustala od direktnog korišćenja zamrznute ruske imovine za finansiranje Kijeva. Umjesto toga, odlučeno je da Ukrajini bude odobren beskamatni kredit u iznosu od 90 milijardi evra u periodu od 2026. do 2027. godine.

Rusija je u više navrata poručila da će svaki pokušaj korišćenja njene zamrznute imovine smatrati aktom krađe i kršenjem međunarodnog prava.