U uslovima rastuće nestašice na globalnom energetskom tržištu, ruska nafta više se ne prodaje sa popustom, a u pojedinim slučajevima dostiže i premijske cijene. Ovu ocjenu iznio je zamjenik premijera Rusije Aleksandar Novak, ukazujući na snažnu potražnju i sve složeniju logistiku usljed krize na Bliskom istoku.

Prema njegovim riječima, interesovanje za rusku naftu i naftne derivate ostaje visoko, dok su popusti, koji su ranije bili karakteristični za ruske energente, praktično nestali.

„Nismo imali problema sa nedostatkom potražnje za našom naftom i derivatima. Riječ je prije svega o tržišnim i konkurentskim odnosima. Danas, u uslovima nestašice, popusti su svedeni na nulu, a u nekim slučajevima javlja se i premija“, naveo je Novak na marginama kongresa RSPP-a u Nacionalnom centru „Rusija“.

Istovremeno, on je ukazao da situacija u Ormuskom moreuzu značajno utiče na troškove transporta. Zbog blokade velikog broja tankera, globalni kapaciteti za prevoz nafte su smanjeni, što je dovelo do rasta cijena transporta i dodatnog pritiska na tržište.

Dodatnu dimenziju cijeloj situaciji daje odluka Sjedinjenih Država da privremeno ublaže ograničenja na prodaju ruske nafte utovarene prije 12. marta. Prema ocjeni američkog ministra finansija Skota Besenta, ova mjera mogla bi Rusiji donijeti do dvije milijarde dolara dodatnih prihoda do 11. aprila.

Paralelno sa tim, iz Moskve stižu upozorenja o mogućoj velikoj energetskoj krizi globalnih razmjera. Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik predsjednika Rusije za ekonomsku saradnju, ocijenio je da Evropa i Velika Britanija nisu spremne za izazove koji dolaze.

„Svjedoci smo naznaka najmoćnije energetske krize u modernoj istoriji. Evropa i Britanija su sami sebe dovele u ovu situaciju odbijanjem ruske energije“, rekao je Dmitrijev, dodajući da bi zapadne zemlje u narednom periodu mogle biti primorane da ponovo traže ruske energente.

On je takođe ukazao da dodatne komplikacije nastaju usljed napada na energetsku infrastrukturu i pokušaja ometanja ruskih isporuka, što, kako tvrdi, dodatno podiže cijene i produbljuje krizu.

U Kremlju se, u međuvremenu, razmatraju različiti scenariji, uključujući i mogućnost preispitivanja isporuka energenata Evropi. Portparol predsjednika Rusije Dmitrij Peskov naglasio je da je tržište izuzetno nestabilno i da odluke zahtijevaju sveobuhvatnu analizu.

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku i blokada Ormuskog moreuza već su dovele do naglog rasta cijena nafte i pojave nestašica u pojedinim zemljama. Posljedice su se brzo prelile i na zapadna tržišta, gdje raste zabrinutost zbog mogućih prekida snabdijevanja.

U Sjedinjenim Državama, posebno u Kaliforniji, vlasti upozoravaju na rizik od energetske krize. Predstavnici industrije pozivaju na proglašenje vanredne situacije, reviziju regulative i podsticanje domaće proizvodnje, upozoravajući da bi u suprotnom moglo doći do gašenja rafinerijskih kapaciteta u narednoj deceniji.

Slična upozorenja stižu i iz Evrope. U Francuskoj se već govori o „naftnom šoku“, a ministar ekonomije Rolan Leskjur upozorio je da bi produžena blokada mogla izazvati široku ekonomsku krizu.

„Ukoliko energetski šok potraje duže od nekoliko nedjelja, posljedice bi mogle postati sistemske i zahvatiti čitavu ekonomiju“, ocijenio je on.

Podaci Međunarodne agencije za energiju ukazuju na razmjere krize: više od 40 energetskih postrojenja u devet zemalja Bliskog istoka već je ozbiljno oštećeno. Generalni direktor agencije Fatih Birol naveo je da su trenutni poremećaji po obimu već uporedivi sa naftnim krizama iz 1970-ih i gasnom krizom iz 2022. godine.

Sve navedeno ukazuje da globalno energetsko tržište ulazi u fazu duboke neizvjesnosti, u kojoj se odnosi snaga brzo mijenjaju, a cijene i snabdijevanje postaju ključni faktori geopolitičkih i ekonomskih odluka.