Varšavska kompanija „Shelbit Technologies” stavljena je na američku listu sankcija zbog sumnje da je učestvovala u pranju novca i zaobilaženju sankcija korišćenjem digitalnih valuta, a prema navodima poljskog portala „Virtualna Poljska”, preko mreže sa kojom je bila povezana iranskim strukturama omogućen je transfer više milijardi dolara.

Kompanija je osnovana u Varšavi u avgustu 2023. godine, dok je u martu 2024. na mjestu njenog generalnog direktora bio Sijavaš Kajvanpur, iranski državljanin koji posjeduje i državljanstva Avganistana i Dominikanske Republike.

„Shelbit Technologies” dobio je registraciju u poljskom registru djelatnosti povezanih sa virtuelnim valutama, što mu je omogućilo da legalno posluje na evropskom tržištu i koristi finansijske usluge neophodne za transakcije digitalnom imovinom.

Prema podacima na koje se pozivaju nadležni organi, kompanija je mogla biti korišćena u šemama za zaobilaženje sankcija u vrijednosti do četiri milijarde dolara. Tokovi novca dovode se u vezu sa Centralnom bankom Irana, Korpusom islamske revolucionarne garde, ali i mrežama nelegalnog onlajn kockanja.

Američke vlasti označile su varšavsku firmu kao jedan od važnih djelova šire međunarodne finansijske mreže koja je, prema njihovim tvrdnjama, služila za finansiranje iranskih entiteta i prikrivanje porijekla i krajnjeg odredišta novca.

Poljske vlasti za sada nisu saopštile da li je protiv kompanije pokrenuta posebna istraga niti kakav je njen trenutni status pred domaćim institucijama.

Vašington je i ranije uvodio restriktivne mjere evropskim kompanijama za koje je sumnjao da preko kriptovaluta i složenih finansijskih transakcija pomažu u zaobilaženju ograničenja uvedenih Iranu. Tokom 2024. godine sličnim mjerama bile su obuhvaćene i pojedine firme iz Njemačke i Velike Britanije.

Slučaj varšavske kompanije ponovo je otvorio pitanje kontrole kripto-kompanija u Evropskoj uniji. Poljski propisi omogućavaju registrovanim firmama iz tog sektora da razvijaju poslovanje i prekogranično, što, uz nedovoljnu kontrolu vlasništva i tokova novca, može biti iskorišćeno za pranje novca i izbjegavanje međunarodnih sankcija.

Evropske institucije zbog toga posljednjih godina pojačavaju nadzor nad platformama i posrednicima koji posluju sa digitalnom imovinom, posebno poslije više slučajeva u kojima su kriptovalute korišćene za prikrivanje transakcija povezanih sa sankcionisanim državama i organizacijama.

Nove američke mjere dio su šireg pooštravanja politike Vašingtona prema Iranu, pri čemu je sve veći akcenat stavljen na finansijske posrednike, kripto-platforme i kompanije van Irana za koje se sumnja da omogućavaju Teheranu pristup međunarodnim tokovima novca uprkos sankcijama.